Divlji ružmarin
Andromeda polifolia
Karakteristike
Divlji ružmarin (Andromeda polifolia L.) je zimzelena biljka iz porodice vrijesova (Ericaceae). Stabljika je uspravna, gola, slabo razgranata, naraste do 20 cm visine. Listovi su naizmjenični, uspravni, kožasti, lancetasti, dugi 1-5 cm, široki 2-8 mm, na licu tamnozeleni, naličje im je bjelkasto, rubovi su uvrnuti. Cvjetovi su bijeli ili rozi, zvonasti, promjera oko pola cm, nalaze se na dugim peteljkama. Cvatu od svibnja do kolovoza. Plod je okrugla kapsula koja sadrži brojne male sjemenke.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Raste na sunčanim područjima na jako kiselim tlima siromašnim dušikom. Staništa su joj cretovi i močvare. Uzgaja se i kao ukrasna biljka.
Etimologija
Naziv roda Andromeda dao je Carl Linnaeus prema istoimenoj djevojci u grčkoj mitologiji koja je bila kćer kralja Kefeja i Kasiopeje. Andromeda je bila i Perzejeva žena, koji je poznat prema tome što je ubio Meduzu. Sama riječ andromeda sastavljena je od grčkih riječi andros (čovjek) i medomai (misliti). Ime vrste potječe od grčkih riječi polios (siv) i latinske riječi folius (list), zbog srebrnaste boje donje strane listova. Naziv divlji ružmarin dan je zbog sličnosti biljke s pravim ružmarinom (Rosmarinus officinalis) premda nisu u srodstvu. Na stranim jezicima nazivi su bog-rosemary (eng.), Rosmarinheide, Polei-Gränke, Lavendelheide, Poleirosmarinheide, Sumpfrosmarin (njem.), andromède à feuilles de pouliot, bruyère des marais (fr.), andromeda (tal.), navadna rožmarinka (slo.).
Upotreba
Cvjetovi i listići su otrovni, sadrže andromedotoksin koji je po djelovanju sličan opasnom jediću (Aconitum).[1]