Carl Linnaeus
1707 - 1778
Carl Linnaeus (1707. – 1778.)
Švedski botaničar i liječnik koji je postavio temelje moderne klasifikacije biljaka. Razdijelio je prirodu na carstva – biljke, životinje i minerale i sve to pripadajuće klasificirao u razrede, redove, rodove i vrste, posebice opisujući svaku biljku dvojako – latinskim imenom za rod i vrstu.
Napisao je mnogo knjiga i znanstvenih radova. Smatra se i začetnikom moderne ekologije.
Rani život i školovanje
Rođen je 1707. godine u mjesto Småland u južnoj Švedskoj. Njegov otac je bio među prvima koji je svojoj obitelji postavio trajno prezime dajući im ime prema stablu lipe (lind na švedskom), prije toga je u skandinavskim zemljama bila tradicija da sin naslijeđuje prezime kao oblik očevog imena.
Još kao mali zavolio je biljke. Otac mu je bio luteranski svećenik i laički botaničar i prenijeo je znanje i ljubav prema biljkama na Carla. Smatra se da ga je otac naučio latinski čak i i prije nego što je naučio švedski. Carl je mnogo čitao o botanici no u drugim područjim koje je morao učiti (grčki, hebrejski, teologija, matematika) nije bio naročito marljiv te nije pokazivao blistavu budućnost.
Na savjet njegovog učitelja Johana Rothmana koji ga je mnogo naučio o biljkama smatrali su da je najbolje za njega da se specijalizira za botaniku i medicinu što je i učinio. Nakon završetka fakulteta na Uppsala University, radio je na istom fakultetu kao profesor botanike.
Klasifikacija biljaka
Tijekom 1740. otišao je na petomjesečna putovanja kroz područje Laponije na sjeveru Švedske kako bi pronalazio i klasificirao biljke i životinje. Tada je napisao svoja prva ozbiljnija djela Florula Lapponica i Flora Lapponica. Iako je područje Laponije ograničene biljne raznolikosti opisao je stotinjak prethodno nepoznatih biljaka. S tog putovanja je jednu od nepoznatih vrsta biljke koju je donio imenovao prema sebi – Linnaea borealis.
1735. godine krenuo je za Nizozemsku kako bi završio doktorat medicine. Na putu je stao u Hamburgu gdje se susreo sa gradonačelnikom koji mu je ponosno pokazao primjer sedmoglave hidre koji je posjedovao. Linné je brzo otkrio da je primjerak lažan; čeljust i šape bile su zete od lasice a koža od zmije te sve pomno zalijepljeno. Smatrao je da su to učinili redovnici kako bi stvorili zvijer opisanu u Otkrivenju kojim se nastojalo zaplašiti vjernike. Svoje mišljenje rekao je javno te se bojavši za posljedice brzo pobjegao iz mjesta.
1742. godine švedski astronom Anders Celsius osmislio je temperaturnu ljestvicu kojom je točku vrelišta postavio na 0°C a točku ledištu na 100 °C. Linné ju je tri godine kasnije preokrenuo te postavio današnji standard gdje je točka ledišta na 0°C.
Bio je vrsan govornik i predavanja koje je držao bila su uvijek odlično prihvaćena. Smatrao se drugim Adamom i često govorio “Bog stvara, Linné organizira“. Imao je brojne učenike koje je često nazivao svojim “apostolima”. Slao ih je na razna putovanja oko svijeta kako bi mu donosili različite nepoznate primjerke biljnih vrsta.
Švedski kralj Adolf Frederick dao mu je 1761. plemićku titulu, te je Carl tada svoje latinizirano ime obogatio titulom i skratio u von Linné.
Carl von Linné umro je 1778. godine. U trenutku smrti, bio je naširoko poznat i cijenjen znanstvenik u cijeloj Europi.
Engleski botaničar James Edward Smith kupio je njegovu kolekciju i u Londonu postavio temelje njegove zaklade Linnean Society of London. Kolekcija je brojila 14000 biljaka, 3198 insekata, 1564 školjaka, oko 1600 knjiga i 3000 pisama.
