Crni orah

Karakteristike

Crni orah (Juglans nigra L.) je listopadno stablo iz istoimene porodice oraha (Juglandaceae). Stablo naraste do 40 m visine, krošnja je nepravilno zaokružena. Deblo je uspravno, promjera do 2 metra, kora je tamnosmeđa do sivkastocrna, duboko uzdužno izbrazdana. Mladi izboji su svijetlosmeđi, debeli, prekriveni žljezdastim dlakama a pupoljci su kupasti, sitni, fino maljavi. Listovi su naizmjenični, složeni, neparno perasti, dugački oko 60 cm, sastavljeni od 15-25 kopljastih segmenata koji su dugi 7-10 cm, široki 2-3 cm, sitno nazubljenih rubova i ušiljenog vrha. Jednodomna je biljka te se muški i ženski cvjetovi nalaze na istom stablu. Muški cvjetovi su skupljeni u 8-10 cm dugim visećim resama, ženski cvjetovi manje su vidljivi nalaze se u parovima ili do pet u grupama. Cvatu od travnja do lipnja. Plodovi su okruglasti, veliki, promjera 4-5 cm, tvrde i naborane ljuske grube površine i limunastog mirisa. Dozrijevaju u listopadu. Sjemenka im je relativno mala i tvrda.

Stanište

Porijeklom je iz sjevernoistočnog dijela Sjeverne Amerike. U Europu je uveden 1629. godine, danas je raširen po svijetu, raste i na Novom Zelandu i Australiji. Kod nas se uzgaja kao ukrasno stablo u parkovima i na gradskim prostovima gdje ima puno mjesta. Odgovaraju mu duboka, bogata i vlažna zemljišta na suncu ili polusjeni. Brzo raste i u prosjeku živi oko 130 godina. Podnosi temperature do -35 °C, potrebne su me veće količine padalina i lako propusno tlo. Kao i obični orah sadrži juglone, tvari koje spriječavaju rast drugih biljnih vrsta.

Etimologija

Latinsko ime roda juglans je skraćeno od Jovis (Jupiter) i glans (žlijezda) što bi se prevelo kao Jupiterov žir. Ime vrste nigra znači crn.^[1] Na stranim jezicima poznat je kao eastern black walnut (eng.), Schwarznuss (njem.), noyer noir (fr.), noce nero (tal.), nogal negro americano (špa.), črni oreh (slo.). Ime crni orah dobio je zbog crnkaste boje kore i oraha.

Upotreba

Plodovi su jestivi no iako su veći od ploda običnog oraha, jestiva jezgra im je znatno manja a i kvaliteta ploda poprilično zaostaje, nije ukusna. Od sjemenki se dobiva ulje ulje se koristi za izradu boja i sapuna.

Važan je u proizvodnji drveta, drvo je teško, smeđe, otporno na vlagu. Koristi se u proizvodnji namještaja, kuhinja, podova.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
3. Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, Francesco De Marco, Hugh Young, (1978.), Simon & Schuster’s Guide to Trees: A Field Guide to Conifers, Palms, Broadleafs, Fruits, Flowering Trees, and Trees of Economic Importance, New York: Simon and Schuster