Vlasnata runjika
Hieracium villosum
Karakteristike
Vlasnata runjika (Hieracium villosum Jacq.) iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, jednostavna ili malo razgranata, prekrivena gustim i nakostriješeno dugim dlakama, visoka 30-45 cm. Podanak je kratak i zadebljali. Listovi su skupljeni u rozetu, jednostavni su, ovalno lancetasti, dugi 4-8 cm, cjeloviti ili nazubljeni, jako dlakavi, prizemni listovi su na kratkoj dršci, donji listovi na stabljici su lancetasti, pri osnovi suženi i sjedeći, gornji listovi su više jajasti, ušiljeni. Cvjetovi su žuti, skupljeni u pojedinačne cvatove ili po 2-4 glavičasta cvata promjera 4-5 cm i nalaze se na vrhu stabljike. Involukrum je velik 15-17 mm, okruglast. Cvate u srpnju i kolovozu. Plod je crna ili blijedosmeđa ahenija.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj, jugoistočnoj i sjeveroistočnoj Europi. Raste na sunčanim prostorima, na vapnenačkim zemljištima planinskih područja. Dobro podnosi sušu.
Etimologija
Naziv roda Hieracium potječe od grčke riječi hierax (jastreb), prema Pliniju jastrebi oštre vid mliječnim sokom biljke, ili biljke rastu visoko na stijenama zbog čega su pristupačne samo jastrebima, ili je naziv bio korišten za biljku iz roda Crepis zbog kljunastih plodova. Ime vrste villosum znači grubo dlakav, ruta, kudrav.[1] Na stranim jezicima nazivi su shaggy hawkweed (eng.), Zottiges Habichtskraut (njem.), epervière velue (fr.), sparviere del calcare (tal.), kosmata škržolica (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radomir Lakušić, (1990.), Planinske biljke, Sarajevo: Svjetlost
