Trolisna lozica Parthenocissus tricuspidata

Carstvo:
Red:
Vitales
Porodica:
Vrsta:
Parthenocissus tricuspidata
Sinonimi:
Acer nikoense (Miq.) Maxim., Cissus tricuspidata Siebold & Zucc., Vitis tricuspidata (Siebold & Zucc.) Lynch

Karakteristike

Trolisna lozica (Parthenocissus tricuspidata (Siebold et Zucc.) Planchon) je listopadna biljka penjačica iz porodice lozica (Vitaceae). Stabljika je vrlo duga, drvenasta, naraste do 30 m dužine, na izbojima su razgranate vitice. Mladi izboji su tamnosmeđi i prekriveni mnogobrojnim lenticelama. Pupovi su spiralno raspoređeni, mali, crvenkasti, prekriveni ljuskama. Listovi su široki 1-20 cm, dublje urezani na tri režnjeva i nazubljenih su rubova, tamnozelene su boje, ujesen poprime žute ili crvene nijanse. Cvjetovi su zelenkasti, sitni, neugledni, gusto skupljeni ucvatove. Plod je plava bobica promjera oko 10 mm, sadrži 1-2 sjemenke.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena u istočnoj Aziji (Japan, Kina, Koreja). Uzgaja se kao ukrasna biljka za prekrivanje zidova i pročelja građevina. Razmnožavanje se vrši reznicama ili povaljenicama. Biljkama odgovara polusjena ili sjena, duboka i vlažna zemlja. Od kultivara su najznačajniji “Veitchii” i “Purpurea“.

Etimologija

Latinsko ime roda Parthenocissus potječe od grčke riječi parthenos (djevica) i kissos (bršljan) zbog mogućnosti stvaranja sjemena bez oprašivanja. Ime vrste tricuspidata znači trovrh, zbog oblika listova.[1] Na stranim jezicima nazivi su Boston Ivy, Japanese creeper, Grape ivy, Japanese ivy, woodbine (eng.), Dreispitzige Jungfernrebe, Dreilappige Jungfernrebe (njem.), vigne-vierge à trois pointes (fr.), vite del Canadà a foglie unite (tal.), parra virgen (špa.), trokrpa vinika (slo.).

Galerija fotografija

Podijeli