Šumska ciklama Cyclamen purpurascens

Carstvo:
Red:
Ericales
Porodica:
Vrsta:
Cyclamen purpurascens
Sinonimi:
Cyclamen europaeum L., Cyclamen officinale Wender, Cyclamen aestivum Rchb., Cyclamen retroflexum Moench., Cyclaminus europaeus Scop., Cyclamen cordifolium Stokes,

Karakteristike

Šumska ciklama ili šumska skrižalina (Cyclamen purpurascens Mill.) je trajna zeljasta biljka iz porodice jaglaca (Primulaceae). Stabljika je uspravna, visoka 10-25 cm. Gomolj je okruglast i debeo, velik 1,5-5 cm, ima tanko korijenje. Listovi su prizemni, bubrežasti, srcolike osnove, kožasti, na licu tamnozelene boje i srebnastih žila, na naličju su tamnocrveni i imaju izražene svijetlozelene šare, uglavnom su cjelovitih rubova ili fino nazubljeni, nalaze se na dugim petejlkama. Stvaraju se u jesen, rastu preko zime te odumiru u proljeće, preko ljeta tako spavaju zimski san. Cvjetovi su pojedinačni, pognuti, dugi oko 1,5 cm, ugodna mirisa, stvaraju se na do 15 cm dugim stapkama. Građeni su od čaške koja ima 5 režnjeva, vjenčić ima jajaste listiće ružičastoljubičaste boje. Prašnika ima 5. Cvate od lipnja do rujna. Plod je kuglasta kapsula duga oko 9 mm koja u pet odjeljka sadrži nekoliko malih sjemenki dužine oko 2,5 mm.

Stanište

Rasprostranjena je na području južne i srednje Europe. Staništa su joj najčešće listopadne šume i druga sjenovita ili polusjenovita mjesta, raste na svježim, neutralnim do blago kiselim tlima do 2000 m nadmorske visine. Zaštićena je biljka.

Rod ciklama obuhvaća 23 vrste. Postoji velik broj kultivara koji se najviše razlikuju po obliku i boji listova i cvjetova a neke vrste uzgajaju se kao sobne biljke.

Etimologija

Latinsko ime roda Cyclamen dolazi od grčke riječi kyklamines (krug, okrugla pogača) zbog pločastih korjenovih gomolja.[1] Ime vrste purpurascens potječe od grčke riječi porphýra (purpuran, crvenoljubičast). Na stranim jezicima nazivi su Alpine cyclamen, European cyclamen, purple cyclamen (eng.), Europäische Alpenveilchen, Wildes Alpenveilchen, Zyklame (njem.), cyclamen des Alpes, cyclamen d’Europe, cyclamen pourpre, pain de pourceau (fr.), ciclamino delle Alpi, pan porcino (tal.), ciclamen de Europa (špa.), navadna ciklama, kokorik (slo.) čime vidimo da je u nekim narodima poznata pod nazivom hrana za svinje (fr. pain de pourceau, it. pan porcino).

Upotreba

Sirovi gomolji sadrže saponin ciklamin koji djeluje nadražujuće, uzrokuje jako povraćanje i proljev, uzrokuje upale sluznice, u većim količinama izaziva znojenje, vrtoglavicu i grčeve te kod trudnica pobačaj. U težim stanjim zbog klijenuti disanja nastupa smrt.[2]
Saponini se sušenjem i kuhanjem razgrađuju, te kuhani i pečeni gomolji su jestivi. Većina životinja ju zbog gorkog okusa uglavnom izbjegava, no divlje svinje ju rado jedu.[3]

Galerija fotografija

Podijeli