Planinska bahornica
Circaea alpina
Karakteristike
Planinska bahornica (Circaea alpina L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice pupoljki (Onagraceae). Stabljika je uspravna ili povijena, jednostavna ili u gornjem dijelu razgranata, Naraste 10-30 cm visine. Listovi su nasuprotni, ovalni, dugi 2-6 cm, srcolike osnove, široko nazubljeni, goli i sjajni, nalaze se na 1-2 cm dugim peteljkama. Cvjetovi su dvospolni, nalaze se na kratkim stapkama, skupljeni su u grozdaste cvatove na vrhovima stabljika. Imaju oko 1 mm dugačke brakteje (pricvjetni listovi) koje brzo opadaju. Vjenčić je građen od 2 obrnuto jajaste latice koje su sitne, duge tek oko 2 mm, crvenkastobijele boje. Čaška ima 2 lapa koji su dvostruko duži od latica. Prašnika ima dva. Cvate od lipnja do kolovoza. Plod je jednosjemeni čičak, duguljasto kijačast, obrastao je kukastim četinama.
Stanište
Rasprostranjena je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Raste na vlažnim mjestima listopadnih i mješovitih šuma, od gorskih do planinskih područja, do 1500 m nadmorske visine.
Etimologija
Latinsko ime roda Circaea (grč. kirkaia) je kod Dioskorida bilo ime za mandragoru (Mandragora officinarum) a vuče porijeklo od imena čarobnice Kirke iz grčke mitologije koja je bila poznata po tome što bi svoje neprijatelje pretvarala u svinje uz pomoć napitaka i biljaka.[1] Ime vrste alpina ukazuje na planinska staništa.
Na stranim jezicima nazivi su alpine enchanter’s-nightshade, small enchanter’s nightshade (en.), Alpen Hexenkraut Gebirgs-Hexenkraut, Kleines Hexenkraut (njem.), circée des Alpes (fr.), erba maga delle Alpi (tal.), alpski nadlišček (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga