Pitomi kesten Castanea sativa

Carstvo:
Odjeljak:
Magnoliophyta
Koljeno:
Magnoliopsida
Red:
Fagales
Porodica:
Vrsta:
Castanea sativa
Sinonimi:
Castanea prolifera (K. Koch) Hickel, Castanea vulgaris Lam., Fagus castanea L.

Karakteristike

Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) je listopadno stablo iz porodice bukvi (Fagaceae). Naraste preko 30 metara visine tvoreći široku, gustu i bogatu krošnju. Kora je u mladosti glatka, crvenkastosmeđe boje i sa svijetlim lenticelama, kasnije postane sivocrna i duboko uzdužno ispucana. Korijenski sustav je snažan, s izraženom glavnom žilom i razgranatim jakim i dubokim bočnim žilama. Jednogodišnji izboji su crvenkastosmeđi ili maslinastozeleni, slabo dlakavi ili goli, s mnogobrojnim lenticelama. Pupoljci su mali, okruglasto jajasti, debeli, krupnih crvenosmeđih, golih i sjajnih ljusaka. Listovi su naizmjenično raspoređeni, dugi su 8-25 cm, široki 4-8 cm, ušiljenog vrha, pilastog ruba, kožaste teksture, nalaze se na kratkim, 0,5 -3 cm dugim peteljkama. Na licu su goli, naličje im je dlakavo, izražene su peraste nervature. Cvate poslije listanja početkom lipnja kroz 20 dana. Cvjetovi su jednospolni i jednodomni. Muški cvjetovi sadrže 10-20 prašnika čije antere su na dugačkim prašničkim nitima, ocvijeće je široko zvonasto i čine ga 5-6 jajastih listića. Grupirani su po 3 ili više njih i zajedno čine dugačke, uspravne klasaste cvatove duge 10-30 cm. Ženski cvjetovi su skupljeni po 3-4 i smješteni su pri bazi muških cvatova. Ocvijeće im je zelenkasto, plodnicu čine 6 plodnih listića s dva sjemena zametka, no obično se samo jedan razvija u sjemenku. Plod je okruglasti ili spljošteni oraščić sa sjajno crvenosmeđom ljuskom, obavijen je jako bodljikavim omotačem koji u fazi dozrijevanja ploda puca. Plodovi dozrijevaju početkom listopada, a jedno stablo može godišnje roditi i do 200 kg plodova.

Stanište

Potječe iz područja Male Azije, a danas se smatra udomaćenim u južnoj Europi i u zemljama oko Sredozemnog mora. Staništa su mu srednje duboka, plodna, rastresita, umjereno vlažna ili suha i posebno jako kisela tla (pH 4-5), u pojasu hrasta kitnjaka, hrasta lužnjaka i jasena te bijeloga graba. Kod nas raste najčešće u kontinentalnoj Hrvatskoj, uspijeva do 900 m nadmorske visine. Uzgaja se i kao ukrasno stablo, kao soliter ili u grupama. Traži toplu i blagu klimu, dovoljno vlage u zraku. Ne podnosi veću vlažnost tla ni zemljište bogato vapnom. Razmnožava se sjemenom i vegetativno cijepljenjem. Stablo živi oko 500 godina.

Sorta marun je oplemenjena sorta koja se odlikuje  većim plodovima. Raste najviše na području Istre.

Od kultivara možemo napomenuti:

  • Albomarginata‘ – široke krošnje, listovi su tamnozeleni i sjajni, bijelog ruba
  • Fastigiata‘ – ima usko valjkastu krošnju
  • Pyramidalis‘ – krošnja je usko kupasta
  • Pendula‘ – grane su viseće

Etimologija

Latinski naziv roda Castanea potječe od grčke riječi kastanon (kesten), vjerojatno preuzeto iz armenskog kaskeni.[1] Ime vrste sativa znači kultiviran, koji se često sadi.

Na stranim jezicima nazivi su sweet chestnut (eng.), Edelkastanie (njem.), châtaignier (fr.), castagno europeo (tal.), castaño (špa.), pravi kostanj, domači kostanj (slo.).

Medenje

Pitomi kesten odlična je medonosna biljka. Pčele posjećuju cvjetove intenzivno prvih desetak dana kada kesten počne cvasti, sa ženskih cvjetova sakupljaju nektar a s muških cvjetova jako puno cvjetnog praha. Ako je vrijeme toplo, bez vjetra i s dosta vlage u zraku, unos može iznositi i do 40 kg, od kojih je 10 kg čak ispada na pelud. Na površini od 1 ha prinos meda može biti 150 kg. Med pitomog kestena je tamnosmeđi, izraženog oštrog mirisa na biljku, malo gorkast, kristalizira se nakon mjeseca dana u srednje krupne kristale.[2]

Upotreba

Plodovi su jestivi i vrlo su hranjivi. Glavni sastojak im je škrob, udio u sirovom plodu mu iznosi oko 44% ukupnog sastava, sadrže još 4% bjelančevina, šećer, 2% masti.[3] Sirovi su zbog sadržaja saponina trpkog okusa, najčešće se pripremaju kuhanjem ili pečenjem. Mogu se samljeti u brašno koje karakterizira visok udio šećera te se ono koristi za izradu kolača i kruha. Plodovi skladišteni na temperaturi oko ništice i na jako visokoj vlagi (80-90%) mogu se očuvati mjesecima.

Listovi se mogu koristiti kao čaj.[4]

Drvo je trajno i dobre kvalitete, pogodno za obradu i različitu primjenu.

Galerija fotografija

Podijeli