Obuhvatna mrtva kopriva
Lamium amplexicaule
Karakteristike
Obuhvatna mrtva kopriva (Lamium amplexicaule L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika je uspravna ili polegnuta, gola ili u gornjem dijelu dlakava i razgranata od dna. Naraste do 30 cm visine. Korijen je kratak i razgranat. Listovi su nasuprotni, dlakavi, donji listovi su okrugli, nalaze se na peteljkama dugima do 2 cm dok su gornji listovi krupniji i sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, skupljeni po 4-6 u prividne pršljenaste cvatove na vrhovima stabljike i postranih ogranaka. Ružičaste su boje, sastavljeni su od gornje cijele usne i donje trodijelne, cijev je dlakava i duga do 2 cm. Čaška je cjevasta i također prekrivena hrapavim dlačicama, ima 5 kopljastih zubaca. Prašnika ima 4. Cvate većinu godine, od veljače do studenog. Plod je kalavac koji se kala (dijeli) na gole smeđe oraščiće. Jedna biljka proizvede oko 200 takvih sjemenki u jednoj sezoni.[1]
Stanište
Rasprostranjena je vrsta na području Europe, Azije i sjeverne Afrike, u Sjevernu Ameriku i Australiju je unešena i smatra se dosadnim korovom. Raste na humusnim i pjeskovitim zemljištima, odgovara joj plodno i rahlo, rastresito zemljište. Nalazimo je u voćnjacima, vrtovima, uz puteve i ograde, od nizina do pretplaninskog pojasa. Razmnožava se sjemenom i vegetativno, dijelovima korijena.
Etimologija
Latinsko ime roda Lamium potječe od grčke riječi lamos (ždrijelo), zbog oblika krunice. Prema jednom izvoru ta riječ je označavala neku vrstu plosnate ribe a ime je dano zbog sličnosti cvjetova sa usnom šupljinom ribe.[2] Ime vrste amplexicaule znači koji obuhvaća stabljiku.[3] Na stranim jezicima nazivi su henbit dead-nettle, greater henbit (eng.), Stängelumfassende Taubnessel, Purpurrote Taubnessel (njem.), falsa ortica reniforme, falsa ortica purpurea (tal.), zapatitos, conejitos, ortiga mansa (špa.), chupapitos, lâmio, lâmio-violeta, urtiga-branca (port.), škrlatnordeča mrtva kopriva (slo.).
Medonosna je biljka, pčele rado posjećuju cvjetove u potrazi za nektarom.
Upotreba
Jestiva je biljka, nadzemni dio se sakuplja najbolje prije razvoja cvjetova i priprema se kuhanjem.[4]
Galerija fotografija
Literatura
- Taib Šarić, (1991.), Atlas korova: 100 najvažnijih vrsta korovskih biljaka u Jugoslaviji, Sarajevo: Svjetlost zavod za udžbenike i nastavna sredstva
- Umberto Quattrocchi, (2012.), CRC World Dictionary of Medicinal and Poisonous Plants: Common Names, Scientific Names, Eponyms, Synonyms, and Etymology, Florida, SAD: CRC Press
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
