Crvena mrtva kopriva
Lamium purpureum
- Karakteristike
- Stanište Rasprostranjena je u Europi i Aziji. Raste u poljima, u vrtovima, u vinogradima i na neobrađenim zemljištima, odgovara joj plodno i rahlo tlo. Razmnožava se sjemenom. Kao i druge mrtve kopriva, dobra je medonosna biljka, pčele cvjetove posjećuju te sakupljaju nektar i pelud. Etimologija
- Upotreba
- Galerija fotografija
Karakteristike
Crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum L.) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Stabljika je uspravna, šuplja, razgranata pri dnu, naraste do 30 cm visine. Donji listovi su na peteljci i okruglastog su oblika, gornji listovi su srcoliki, nazubljenih rubova i bez peteljke. Korijen je razgranat. Cvjetovi su ljubičasti, skupljeni po 6-10 u prividne pršljenove u pazušcima listova. Gornja usna je uspravna, donja trodijelna. Cvate skoro cijele godine izuzev kasne jeseni i početka zime. Jedna biljka proizvede oko 200 sjemenki[1] koje zadržavaju sposobnost klijanja i nakon 600 godina.[2]
Stanište
Rasprostranjena je u Europi i Aziji. Raste u poljima, u vrtovima, u vinogradima i na neobrađenim zemljištima, odgovara joj plodno i rahlo tlo. Razmnožava se sjemenom. Kao i druge mrtve kopriva, dobra je medonosna biljka, pčele cvjetove posjećuju te sakupljaju nektar i pelud.
Etimologija
Latinsko ime roda Lamium potječe od grčke riječi lamos (ždrijelo), zbog oblika krunice. Prema drugom izvoru riječ je označavala čudovište, neku vrstu plosnate ribe a ime je dano zbog sličnosti cvjetova sa usnom šupljinom ribe.[3] Ime vrste purpureum znači ljubičast.[4] Na stranim jezicima nazivi su red deadnettle, purple deadnettle, purple archangel (eng.), Purpurrote Taubnessel (njem.), lamier pourpre, ortie rouge (fr.), falsa ortica purpurea (tal.), lamio púrpura, ortiga roja (špa.), lâmio-roxo (port.), rdeča mrtva kopriva (slo.).
Upotreba
Jestiva je biljka, mladi nadzemni dijelovi ili samo listovi mogu se pripremati kuhanjem u varivima.[5]
Galerija fotografija
Literatura
- Taib Šarić, (1991.), Atlas korova: 100 najvažnijih vrsta korovskih biljaka u Jugoslaviji, Sarajevo: Svjetlost zavod za udžbenike i nastavna sredstva
- Nada Hulina, (1998.), Korovi, Zagreb: Školska knjiga
- Umberto Quattrocchi, (2012.), CRC World Dictionary of Medicinal and Poisonous Plants: Common Names, Scientific Names, Eponyms, Synonyms, and Etymology, Florida, SAD: CRC Press
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
