Obična pepeljuga
Atriplex patula
Karakteristike
Široka, poljska ili obična pepeljuga (Atriplex patula L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice šćireva (Amaranthaceae). Stabljika je uspravna, polegnuta ili se uzdiže, jako je razgranata od osnove, tupo bridasta, gola, naraste do 100 cm visine. U početku je brašnasta, kasnije gola. Listovi su naizmjenični, kopljasti ili lancetasti, dugi 2-12 cm, široki 3-5 cm, cjelovitog ili rijetko nazubljenog ruba, u mladosti brašnasti, nalaze se na peteljci dugoj 5-10 mm koja postupno prema vrhu stabljike postaje sve kraća. Cvjetovi su jednospolni, zelenkasti, neugledni, skupljeni u klasaste cvatove u gornjim dijelovima stabljika i postranih ogranaka. Muški cvjetovi imaju 3-5 prašnika te 3-5 listića, ženski nemaju listiće. Cvatu od srpnja do rujna. Plod je oko 1 cm dug, sadrži male smeđe oraščiće. Jedna biljka godišnje proizvede do 6000 sjemenki.[1]
Stanište
Rasprostranjena je u Europi, zapadnoj i srednjoj Aziji, u sjevernoj Africi, u Sjevernoj Americi je udomaćena. Raste na sunčanim i umjereno toplim staništima, na rahlim i svježim tlima bogatim dušikom. Nalazimo je kao korov u poljima i vrtovima, uz puteve.
Etimologija
Naziv roda Atriplex bio je je kod Rimljana naziv za lobodu. Ime vrste patula znači raširen, širok.[2] Na stranim jezicima nazivi su spear saltbush, spear orach, spreading orach (eng.), Spreizende Melde, Ruten-Melde, Ausgebreitete Melde (njem.), arroche étalée (fr.), atriplice erba-corregiola (tal.), armuelle (špa.), navadna loboda (slo.).
Upotreba
Jestivi su mladi listovi, pripremaju se kao špinat.[3]
Galerija fotografija
Literatura
- Taib Šarić, (1991.), Atlas korova: 100 najvažnijih vrsta korovskih biljaka u Jugoslaviji, Sarajevo: Svjetlost zavod za udžbenike i nastavna sredstva
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Petar Petrić, Mirko Tomašević, (2003.), Biljne vrste uzročnice peludnih alergija, Požega: Spin Valis
