Obična kockavica

Karakteristike

Obična kockavica (Fritillaria meleagris L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice ljiljana (Liliaceae). Stabljika je uspravna, gola, tamnozelena ili modrikasta, visoka 15-30 cm. Lukovica je okrugla, prekrivena nekoliko tankih ljusaka. Listovi su naizmjenični, zeleni, duguljasti i žljebasti, dugi 6-12 cm, široki 5-12 cm, ima ih 4-5. Cvjetovi su obično pojedinačni, krupni, dugi do 4 cm, široki do 2 cm, zvonoliki, bez mirisa, vise na vrhu uspravne stabljike. Listovi ocvijeća izgledaju poput šahovske ploče, crvenkastosmeđih i bijelih ili žutih uzoraka. Tri su vanjska listića i tri unutarnja. Prašnika ima 6, filamenti su im dugi oko 1 cm, tučak je trodjelne njuške. Cvatu u ožujku i travnju. Plod je uspravni tobolac, dug do 1,5 cm, sadrži plosnate sjemenke.

Stanište

Raste na vlažnim i umjereno hranjivim tlima. Osjetljiva je vrsta jer ljudi ubiru biljke zbog ukrasnih cvjetova, te zbog pretvaranja njezinih staništa u obrađena zemljišta. Strogo je zaštićena biljka.^[1] U okolnim zemljama također se vodi kao ugrožena (Slovenija, Austrija, Mađarska, Njemačka, Bosna i Hercegovina).

Uzgoj

Kockavicama odgovara propusno tlo i sunčano do polusjenovito mjesto. Razmnožavaju se sjemenom i dijeljenjem grumena ljeti ili u jesen. Lukovice se sade u zemlju položene postrance, malo prekriju grubim pijeskom i zemljom.

Etimologija

Latinsko ime roda fritillus potječe od riječi fritillus (pehar ili čaša za bacanje kocke) što se odnosi na kockaste šare listova perigona nekih vrsta.^[2] Otuda dolazi i naše ime kockavica. Na stranim jezicima nazivi su snake’s head fritillary, chess flower, leper lily (eng.), Schachblume, Schachbrettblume, Kiebitzei (njem.), fritillaire pintade (fr.), tablero de damas, cabeza de serpiente (špa.), močvirski tulipan, močvirska logarica (slo.).

Rod kockavica sadrži do 130 vrsta biljaka ovisno o autoru. Prirodno rastu na području Europe oko Mediterana, u jugozapadnoj Aziji i zapadnoj Sjevernoj Americi.

Galerija fotografija

Literatura

1. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga

Autorska prava fotografija

• H. Zell