Mrkva Daucus carota ssp. sativus

Carstvo:
Red:
Apiales
Porodica:
Vrsta:
Daucus carota ssp. sativus

Karakteristike

Pitoma mrkva (Daucus carota L. ssp. sativus (Hoffm.) Arcang.) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Korijen je mesnat, sočan. Listovi su skupljeni u rozeti, više puta razdijeljeni na tanke i nježne segmente. U drugoj godini razvija visoku stabljiku s naizmjeničnim listovima i cvjetovima. Cvjetovi su sitni, dvospolni, skupljeni u štitaste cvatove u pazušcima listova. Sastavljeni su od čaške i vjenčića. Plodnica je dvogradnica i podrasla, prašnika ima pet. Plod je kalavac koji se raspada na dva plodića od kojih svaki sadrži po jednu sjemenku.

Kultivirana je vrsta divlje mrkve koja je rasprostranjena u cijeloj Europi i jugozapadnoj Aziji. Uzgaja se kao jednogodišnja biljka da razvije hranjivi korijen, premda ako se želi sačuvati sjeme ostavlja se da se se cvijet razvije sljedeće godine.

Etimologija

Latinsko ime roda Daucus kod starih je grka označavalo više biljaka štitarka, što znamo iz zapisa Teofrasta i Dioskorida. Potječe od grčke riječi daio (zagrijavati), zbog zagrijavajućeg djelovanja plodova.[1] Na stranim jezicima nazivi su carrot (eng.), Karotte, Möhre (njem.), carotte (fr.), carota (tal.), zanahoria (špa.), cenoura (port.), navadno korenje (slo.).

Uzgoj

Mrkvu je najlakše uzgajati na rahlom, dobro usitnjenom i pjeskovitom tlu. Kako stvara duguljasto korijenje za koje želimo da bude što pravilnije, da bi mogla neometano rasti u dubinu dobro je sve kamenčiće maknuti. U protivnome korijen bi se mogao početi račvati kada mu se blokira put. Kod teških tla bolje je saditi sorte kraćih korijena a one se i beru ranije nego ostale.

Sije se u proljeće na dubinu od 1,5-2 cm. Sjeme je vrlo sitno te ga je najlakše sijati miješajući ga s pijeskom, tako se neće gusto posijati. No svejedno kako mrkve rastu i počinje im biti tijesno dobro ih je razrijediti da budu na 4-5 cm udaljenosti.

Ako zemlja nije rahla mrkva se ne vadi čupajući jer se tako korijen najčešće prepolovi, često s manjim komadićem u vašoj ruci a debljim dijelom zaostalim duboko u zemlji. Najbolje je zemlju oko mrkve prethodno malo omekšati nožem.

Biološki savjeti i mješovite kulture

Sjetva mrkve s lukom je odlična i opće poznata kombinacija pošto luk odbija mrkvinu muhu, a mrkva odbija lukovu muhu.

Upotreba

Osim korijena, jestivo je i lišće koje je odličan dodatak juhama ili kao začin.

Ljekovite su sjemenke od kojih se izrađuje eterično ulje. Njegova oralna upotreba preporučena je kod povišenog kolesterola i poboljšavanja rada jetre, a u kozmetici je odličan dodatak kremama i preparatima za njegu i regeneraciju kože.

Od korijena se pravi uljni macerat te se koristi za bolje tamnjenje kože i za njegu i regeneraciju suhe i oštećene kože. Korijen se nariba, malo prosuši i stavi u staklenku koja se napuni biljnim uljem (suncokret, marelica). Mješavina neka odstoji tri tjedna uz povremeno mućkanje i naposljetku filtrira.

Galerija fotografija

Podijeli