Modra salata
Lactuca perennis
Karakteristike
Modra salata (Lactuca perennis L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, razgranata, gola, visoka 20-60 cm. Korijen je okomito vretenast i mesnat. Listovi su duguljasti, perasto urezani na tanke listiće, sivkastozeleni, goli, cjelovitih ili nazubljenih rubova. Donji listovi skupljeni su u prizemnu rozetu i imaju peteljku, gornji listovi su sjedeći i obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi su dvospolni, krupni, promjera 3-4 cm, skupljeni u gronjaste cvatove u gornjem dijelu stabljike. Građeni su od jezičastih cvjetova svijetloljubičaste do plavkaste, ponekad bijele boje. Ovoj cvata je valjkast, dugi 1-1,5 cm, ima listiće u više redova. Cvate od travnja do kolovoza. Plod je crna roška duga do 6 mm, na obje strane ima jedno rebro. Papus je sastavljen od jednostavnih bijelih dlaka. Dozrijeva od srpnja do rujna, lako se rasprostranjuje vjetrom. Biljka ispušta mliječni sok kada ju se zareže.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi. Raste pojedinačno ili u skupinama na sunčanim mjestima, na suhim, dobro dreniranim, vapnenačkim tlima, uz puteve, na uz obale rijeka.
Etimologija
Latinsko ime roda Lactuca potječe od riječi lac (mlijeko), zbog toga što stabljike izlučuju bijeli mliječni sok kada se zarežu. Ime vrste perennis potječe od latinske riječi perenne (trajan).[1] Na stranim jezicima nazivi su mountain lettuce, blue lettuce, perennial lettuce (eng.), Blaue Lattich, Dauer-Lattich (njem.), laitue vivace (fr.), lattuga rupestre (tal.), trpežna ločika (slo.).
Upotreba
Jestivi su mladi listovi, gorkastog su okusa, beru se u rano proljeće prije nego biljka procvate jer tada postanu odveć gorki. Mogu se konzumirati sirovi u salatama ili termički obrađeni.[2]
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga