Zelena salata Lactuca sativa

Carstvo:
Red:
Asterales
Porodica:
Vrsta:
Lactuca sativa

Karakteristike

Zelena salata (Lactuca sativa L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Korijen je dobro razvijen, s mesnatim glavnim korijenom. Listovi su sjedeći, različitog oblika ovisno o sortama,. Cvjetne stabljike narastu do 150 cm visine tvoreći mnogobrojne cvjetove. Cvjetovi su dvospolni, nepravilni, čine ih dvostruko ocvijeće. Vjenčić čine jezičasti cvjetovi žute boje, prašnika je pet a tučak čini podrasla, jednogradna plodnica koja nosi jedan sjemeni zametak. Plod je roška s papusom.

Još su je kultivirali stari Egipćani kao lisnato povrće što znamo po crtežima na njihovima grobnicama isklesanima još 4500 pr. Kr.

Etimologija

Latinsko ime roda Lactuca potječe od latinske riječi lac (mlijeko) zbog bijelog lateksa koji se izlučuje kada se stapke zarežu. Ime vrste sativa znači kultivirana, uzgajana. Na stranim jezicima nazivi su lettuce (eng.), Gartensalat (njem.), laitue, laitue cultivée, salade (fr.), lattuga (tal.), lechuga (špa.), alface (port.), vrtna solata (slo.).

Klima i stanište

Svijetlo, prozračno mjesto. Salta glavatica traži sunce, u hladu neće stvoriti čvrste glavice. Lisnata je manje zahtjevna, može rasti u suncu ali i polusjeni. Zimske sorte trpe mraz no treba ih pokriti lišćem. Uspijeva na humusnim rahlim tlima koje se ne suše brzo.

Njega, zaštita i gnojidba

Salatu sijemo u proljeće i jesen. Nikne za oko tjedan dana. Proljetna sjetva odvija se od ožujka do svibnja, a jesenska od srpnja do rujna. Jesenski termini se pomiču obzirom na ljetne temperature, ukoliko je suho i vruće ljeto bolje sijati krajem kolovoza. Kišnih godina može se početi ranije. Salati bolje odgovaraju niže proljetne i jesenske temperature.
Prilikom sjetve dodajemo dehidrirano ekološko gnojivo ili odstajalo stajsko. Sjeme je malo te ga je teško pravilno rasporediti stoga obično pregusto naraste. Takva salata ne može se pravilno razvijati, glavatica neće stvoriti glave a lisnata salata nema prostora za rast, listovi budu sitniji, izduženiji, osjetljiviji na bolesti.
Oko 4 tjedna nakon sjetve salatu možemo jednostavno prorijediti čupajući iz korijena gusto niknute biljke, njih možemo koristiti za jelo, viškove damo životinjama (npr. kokošima) ili malčiramo vrt. Ukoliko imamo slobodnog prostora salatu jednostavno rasadimo po drugim gredicama, dakle iščupaju se iz korijena viškovi i posade na drugu gredicu. Potrebno je otkidati vanjske listove i ostaviti srce biljke. Treba paziti da se ne presadi preduboko te da u srce biljke ne dospije zemlja. Najbolje je presađivati predvečer te dobro zaliti radi boljeg ukorjenjivanja. Ukoliko je sušno razdoblje zalijevanje se treba odvijati idućih nekoliko dana.
Tokom sezone salatu možemo zalijevati tekućim gnojivom od koprive.

Berba

Lisnatu salatu beremo više puta. Jednostavno trgamo vanjske listove, važno je ostaviti srce/središte biljke kako bi se mogla obnavljati. Čvrsti i zatvoreni listovi ukazuju da je glavatica spremna za berbu. Ljeti listovi počnu gubiti lijepu zelenu boju, lagano žute i gube hrskavost, postanu tvrdi, gorkasti i neukusni. Takve listove ne jedemo već najzdravije salate ostavimo za sjeme. Treba imati u vidu da će salata u sjeni kasnije potjerati u sjeme nego ona iz sunca te je dobro lisnatu salatu posijati i u polusjeni.

Upotreba i skladištenje

Listove salate jedemo sirove, skladištenje nije moguće.

Sorte

Postoji ogroman broj vrsta.

  • Salata glavatica – hrskavih, sočnih listova, svježeg i prijatnog okusa. Potreba za hranjivima joj je veća od ostalih sorti
  • Lisnata salata
  • Kristalka – ljetna salata, dobro podnosi vrućinu. Nije otporna na mraz.

Od kristalki dobrima su se pokazale

    • Ljubljanska ledenka
    • Zagrebačka kristalka
    • Rimska salata – duguljastih glavica s okomitim listovima, uzgaja se kao salata glavatica
    • Zimska rđavka – zimska sorta otporna na mraz

Biološki savjeti i mješovite kulture

Salatu je dobro sijati uz kulture koje napada buhač, kao što su kupusnjače, rikula… Ne sije se uz peršin.

Dobri susjedi lisnate salate su: kupusnjače, cikla, rotkvica, kopar, komorač. Ne sijemo je uz šparoge i rajčice.

Salata glavatica ima nešto veći krug prijatelja: grah, grašak, krastavac, kupusnjače, korabica, mrkva, kukuruz, cikla, rotkvica, rajčica, radič, luk, poriluk, jagode, kopar, komorač, krasuljica, grbica, paprena metvica, šparoga. Ne sijati je uz celer i peršin.

Galerija fotografija

Podijeli