Preskoči do glavnog sadržaja

Mala bedrenika

Pimpinella saxifraga

Karakteristike

Mala bedrenika ili kamenjarska bedrenika (Pimpinella saxifraga L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Stabljika je uspravna, razgranata, okrugla, gola ili u donjem dijelu slabo sitno dlakava, visoka 20-50 cm. Korijen je vretenast i odebljao, neugodnog mirisa. Listovi su naizmjenični, i donji i gornji listovi nalaze se na peteljkama, neparno su perasto razdijeljeni na urezane sjedeće segmente. Cvjetovi su mali, većinom bijeli ili rjeđe ružičasti, skupljeni u štitaste cvatove koje čine 6-12 zrakastih stapki. Cvate u srpnju i kolovozu. Plodovi su jajoliki, spljošteni, glatki i goli.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi i zapadnoj Aziji. Staništa su suhe livade, pašnjaci, šikare, kamenita mjesta, obale rijeka, uz puteve, od nizina do planinskog pojasa. Zaštićena je biljka.

Etimologija

Točno porijeklo naziva roda Pimpinella je nepoznato, moguće da potječe od latinske riječi bipennella ili bipennula, što je složenica riječi bi (dvostruk) i penna (pero), zbog oblika listova. Ime vrste saxifraga potječe od latinskih riječi saxum (kamen, stijena) i frangere (slomiti), jer rastu između pukotina stijena, takvo je barem objašnjenje za rod kamenika (Saxifraga).[1] Na stranim jezicima nazivi su burnet-saxifrage, solidstem burnet saxifrage, lesser burnet, salad burne (eng.), Kleine Bibernelle, Gemeine Bibernelle, Stein-Bibernelle (njem.), boucage saxifrage, burnet saxifrage (fr.), tragoselino comune, trasegolino becchino (tal.), navadni bedrenec (slo.).

Upotreba

Listovi su jestivi, koriste se sirovi u salata, kuhani kao varivo ili sitno nasjeckani kao začin.[2] Korijen se u narodnoj medicini koristi kod kašlja i problema dišnog sustava.

Galerija fotografija

Pregled lokacija