Livadna vlasulja
Festuca pratensis
Karakteristike
Livadna vlasulja (Festuca pratensis Huds.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice trava (Poaceae). Gusto je busenastog rasta, vlati su glatke, šuplje, člankovite, visoke do 120 cm. Podanak je puzajuć i kratak. Razlikujemo fertilne i sterilne stabljike. Rukavac je otvoren, listovi su naizmjenični, ravni, glatki, tamnozeleni s plojkama dugim do 20 cm, širokim oko 5 mm. Cvjetovi su skupljeni u uspravne, razgranate, do 30 cm duge metlice na vrhovima stabljika. Klasići su duguljasti, žućkastozeleni i spljošteni, sadrže obično 7-8 cvjetova. Cvatu od svibnja do srpnja. Plod je sitno pšeno, dugo oko 5 mm, dozrijeva u srpnju i kolovozu.
Stanište
Prirodno je rasprostranjena u Europi i dijelovima Azije. Raste na vlažnim i suhim livadama, uz puteve. Odlična je kao krmna biljka, bilo svježa ili osušena zbog čega se i sije.
Etimologija
Latinsko ime roda Festuca potječe od riječi festuca (šiba), jer su se suhe stabljike biljke u starom vijeku koristile za kažnjavanje učenika.[1] Na stranim jezicima nazivi su meadow fescue (eng.), Wiesen-Schwingel (njem.), fétuque des prés (fr.), festuca dei prati (tal.), cañuela de prados (špa.), festuca-dos-prados (port.), travniška bilnica (slo.).
