Kiseli ruj Rhus typhina

Carstvo:
Red:
Sapindales
Porodica:
Rod:
Vrsta:
Rhus typhina
Sinonimi:
Datisca hirta L., Rhus hirta (L.) Sudw., Schmaltzia hirta (L.) Small, Toxicodendron typhinum (L.) Kuntze

Karakteristike

Kiseli ruj (Rhus typhina L.) je listopadno stablo iz porodice vonjača (Anacardiaceae). Raste kao grm ili najčešće kao tek 5-6 metara visoko stablo, iako može dosići visinu i 12 metara. Prepoznatljivo je po perasto složenim listovima kao što ima pajasen te tamnocrvenih uspravnih grozdova. Krošnja je široka, mladi izboji su tamnocrvenkasti, debeli i obrasli gustim dlakama. Listovi su naizmjenični, dugi do 50 cm, neparno perasti, sastavljeni od mnogih lancetastih, dugo ušiljenih i grubo pilastih lisaka, na licu su zeleni, naličje je sivozeleno. Cvjetovi su jednospolni, sitni, neugledni, zelenkastožuti, skupljeni u 15-20 cm dugim piramidalnim grozdovima. Cvatu u u svibnju i lipnju kada ih salijeću pčele koje skupljaju nektar i pelud. Plodovi su gusto obrasli uspravni, tamnocrveni grozdovi dužine do 20 cm. Svaki plod je okrugla bobica s vrlo malo mesa, gusto obrasla dlačicama. Dozrijevaju u kolovozu i rujnu no održe se na stablu i tijekom zime. Tijekom jeseni listovi poprime jarko crvenkastu boju te stablo izgleda vrlo dekorativno.

Stanište

Prirodno potječe iz istočne Sjeverne Amerike a u Europu je unešen u Europu u 17. stoljeću. Može ga se naći na rubovima šuma i šikara ili kao posađeno dekorativno stablo u parkovima i dvorištima.

Uzgoj

Ruj se samostalno razmnožava sjemenom, korijenovim reznicama i izdancima. Mladi izboji iskopaju se i odrežu kao reznice te posade u vlažni i dobro dreniran supstrat. Nakon godinu dana kada sadnice narastu presade se na željeno trajno mjesto. Brzog je rasta. Jednom posađen ruj stalno stvara nove izdanke i ako mu se dopusti može se razmahati u invazivnu vrstu. Može rasti na suhim, siromašnim tlima i saditi se za spriječavanje naleta vjetra. Odgovara mu sunčan i polusjenovit položaj.

Poznati kultivar ‘Laciniata‘ ima urezane listove koji ujesen poprime crvenu boju.

Etimologija

Latinski naziv roda Rhus vjerojatno potječe od grčke riječi rhodo (crven), zbog boje plodova a naziv je još koristio Teofrast (371. pr. Kr. – 287. pr. Kr.) za vrstu mirisavi ruj (Rhus coriaria).[1] Ime vrste typhina znači oblika rogoza,[2] možda zbog izgleda zbijena cvata. Na stranim jezicima nazivi su staghorn sumac, stag’s horn sumach (eng.), Essigbaum oder Hirschkolbensumach (njem.), sumac vinaigrier, sumac amaranthe, sumac à bois poilu, vinaigrier (fr.), sommaco americano (tal.), rus, zumaque de Virginia (špa.), sumagre da Virginia (port.), octovec (slo.).

Upotreba

Krajem ljeta i kroz jesen sakupljaju se tamnocrveni plodovi. Od njih su još sjevernoamerički indijanci radili napitak. Grubo se nakidaju, preliju hladnom vodom iostave 20-30 minuta. Tekućina se procijedi i prema želji zasladi.[3]

I listovi i plodovi bogati su taninima, sušeni listovi ih sadrže oko 25%. Koriste se i kao bojilo ali osjetljivih osoba mogu izazvati alergijsku reakciju.

Galerija fotografija

Podijeli