Kanadska čuga

Karakteristike

Kanadska čuga (Tsuga canadensis (L.) Carriere) je crnogorično stablo iz porodice borovki (Pinaceae). Stablo je uspravno, naraste do 30 m visine tvoreći većinom čunjastu i široko razgranatu, piramidalnu krošnju. Korijen je plitak ali dobro široko razgranat. Promjer debla je oko 150 cm, kora je sivosmeđa, glatka u mladosti, kasnije postane crvenosmeđa i ljuskava. Listovi su kratke iglice duge oko 1-2 cm, češljasto posložene, na licu tamnozeleni, s donje strane imaju izražene dvije bijele pruge. Pupoljci su mali, okrugli i dlakavi. Cvjetovi su jednospolni, skupljeni na vrhovima grana, muški cvjetovi su mali, veliki tek 3 mm, žuti i okruglasti, ženski su svijetlozeleni, ovalni, malo veći od muških cvjetova. Cvatu u svibnju i lipnju. Češeri su maleni, veliki do 1-2 cm, ljuske su im skoro okrugle, vise na kratkoj peteljci i kada dozriju padaju na tlo u komadu. Dozrijevaju u jednoj godini.

Stanište

Kao što samo ime govori, kanadska čuga potječe iz područja Sjeverne Amerike gdje raste na visini 600-1800 metara n. v. U Europu je stigla 1736. godine. Često se sadi kao stablo u parkovima, bilo u skupinama ili kao soliterno stablo. Sporo raste, no otporno je stablo te može rasti i uz orah što mnogim biljkama ne odgovara. Dobro tolerira sjenu i jače orezivanje te se može uzgajati kao živica. Odgovara joj vlažno ali drenirano tlo. Razmnožava se sjemenom u proljeće ili drvenastim reznicama krajem ljeta. Živi do 600 godina.

Postoji puno kultiviranih sorti raznih oblika i veličina, možemo napomenuti:

‘Globosa‘ ima okruglastu krošnju, ‘Nana‘ je patuljastog rasta, visoka samo 1 metar, ‘Pendula‘ ima povijene grane.

Etimologija

Latinski naziv roda Tsuga japanski je naziv za stabla u rodu. Ime vrste canadensis ukazuje na prirodno stanište. Na stranim jezicima nazivi su eastern hemlock, Canadian hemlock (eng.), Kanadische Hemlocktanne, Kanadische Schierlingstanne (njem.), pruche du Canada, pruche de l’Est (fr.), abete del Canada (tal.), tsuga del Canadá, tsuga oriental, abeto oriental, tuya del Canadá (špa.), kanadska čuga (slo.)

Smještena je u rod četinjača. Postoji ih deset vrsta koje prirodno rastu u umjerenoj klimi Sjeverne Amerike i Dalekog Istoka.

Upotreba

Drvo je mekano, služi kao izvor celuloze za proizvodnju papira. Kao ogrjev je niske kalorične vrijednosti.

Galerija fotografija

Literatura

1. Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga
2. Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, Francesco De Marco, Hugh Young, (1978.), Simon & Schuster’s Guide to Trees: A Field Guide to Conifers, Palms, Broadleafs, Fruits, Flowering Trees, and Trees of Economic Importance, New York: Simon and Schuster