Jajoliki čopotac
Neottia ovata
Karakteristike
Jajoliki čopotac (Neottia ovata (L.) Bluff & Fingerh.) je trajna zeljasta biljka iz porodice kaćuna (Orchidaceae). Stabljika je uspravna, jednostavna, snažna, bezlisna, gola, okrugla, djelomično dlakava, visoka 20-70 cm. Listovi su prizemni, jednostavni, nasuprotni, ovalni, dugi 5-10 cm, široki 3-8 cm, sa 7-9 izraženih žila. Cvjetovi su mnogobrojni, dvospolni, mali, neugledni, zelenkasti, nisu mirisni, skupljeni su u rahle grozdaste cvatove. Medna usna je žutozelena, linealna, savijena prema dolje, duga do 1 cm, do polovice je urezana na dva režnja, bez ostruge je. Cvate od svibnja do srpnja. Plod je eliptična kapsula koaj sadrži brojne sićušne sjemenke.
Stanište
Rasprostranjena je u većem dijelu Europe, u srednjoj, sjevernoj i jugozapadnoj Aziji. Raste na vlažnim i sjenovitim tlima od slabo bazične do slabo kisele reakcije, u listopadnim i crnogoričnim šumama (bukva, jela), u brdskom i planinskom pojasu. Strogo je zaštićena vrsta.[1]
Etimologija
Naziv roda dan je u čast engleskog prirodoslovca Martina Listera (1639. – 1712.). Ime vrste ovata znači jajast, zbog oblika listova.[2]
Na stranim jezicima nazivi su eggleaf twayblade, common twayblade (eng.), grande listère, listère à feuilles ovales (fr.), listera maggiore (tal.), jajčastolistni muhovnik (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga
