Divlja zob Avena fatua

Carstvo:
Red:
Poales
Porodica:
Potporodica:
Pooideae
Rod:
Vrsta:
Avena fatua
Sinonimi:
Anelytrum avenaceum Hack., Avena nigra Wallr.

Karakteristike

Divlja zob (Avena fatua L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice trava (Poaceae). Stabljika je uspravna, glatka, naraste do 120 cm visine. Listovi su dugi do 45 cm, tamnozeleni, glati.  Cvjetovi su skupljeni u rastresite metličaste cvatove duge 10-40 cm. Klasići imaju 2-3 cvijeta. Pljeve su duže ood cvjetova. Cvate od lipnja do kolovoza. Jedna biljka godišnje proizvede oko 800 sjemenki.[1]

Stanište

Rasprostranjena je u Europi i Aziji, unešena je u druge dijelove svijeta. Raste na vlažnim ilovastim zemljištima, kraj puteva, kao korov na oranicama, od nizina do pretplaninskog pojasa.

Etimologija

Latinski naziv roda Avena bio je naziv za kulturni i divlji zob kod Rimljana. Točna etimologija riječi nije nam jasna, literatura nudi tri mogućnosti. Zabilježeno je da dolazi od sanskritske riječi avi (ovca) ili avasa (hrana), ili od latinske riječi advena (došljak, tuđinac) prema čemu su Kelti upoznali za zob preko Germana.[2] Na stranim jezicima nazivi su common wild oat (eng.), Flug-Hafer (njem.), folle-avoine, averon, coquiole, havenon (fr.), avena selvatica (tal.), avena falsa, avena salvaje (špa.), aveia-doida, aveia-dos-pássaros, aveia-brava (port.), gluhi oves (slo.).

Upotreba

Sjeme je jestivo, kod primitivnih naroda služilo je kao hrana[3] Jede se kuhano, mljeveno u brašno ili se klija i jede kao mlada klica, sve isto kao i kod sjetvene zobi (Avena sativa). Sjeme može poslužiti kao zamjena za kavu, preprži se na suhoj tavi i kuha da se napravi čaj.

Galerija fotografija

Podijeli