Datulja
Phoenix dactylifera
Karakteristike
Datulja, datulina palma ili obična datuljka (Phoenix dactylifera L.) je biljka iz porodice palmi (Arecaceae). Stablo je uspravno, robusno, nerazgranato, naraste do 30 m visine, krošnja listova može biti i do 10 m široka. Promjer debla iznosi do 2 m, gusto je prekriveno ožiljcima odumrlih listova. U podnožju debla stvara se brojno adventivno korijenje, a pravo korijenje ide do 6 m visinu i do oko 18 m u širinu. Listovi su skupljeni u rozetu na vrhu, veliki su, dugi 3-5 m, plavkastozeleni, složeni, kruti i trnovite peteljke, sastavljeni su od manjih linearno ušiljenih listića dugih oko 30 cm, širokih oko 2 cm. Dvodomna je biljka, muški i ženski cvjetovi stvaraju se na zasebnim biljkama a skupljeni su u guste grozdaste cvatove. Cvate u veljači, oprašivanje se vrši vjetrom. Plod je ovalno cilindrična, glatka koštunica duga 3-7 cm, široka 2-3 cm, dozrijevau studenom i prosincu kada postane tamnosmeđa. Sadrži jednu krupnu sjemenku dugu oko 2 cm, široku 6-8 mm.
Stanište
Počela se uzgajati od oko 3000-6000 godina pr. Kr., pretpostavlja se da je porijeklom iz područja Arapskog poluotoka. Uzgaja se zbog jestivih plodova, raste na suhim i toplim staništima. Razmnožavanje se vrši sjemenkama ili češće reznicama jer sjemenke često daju muška stabla koja ne daju plodove. Sjemenke traže visoku vlagu i toplinu oko 15-20°C, kliju nakon otprilike mjesec dana. Prosječno ih polovica daje muške i ženske biljke no rode tek nakon 8-20 godina te se u uzgoju stoga preferira vegetativno razmnožavanje jer osim što nova biljka poprima iste značajke, stablo rađa već nakon 3-4 godine.
Etimologija
Naziv roda Phoenix potječe od grčke riječi phoinix (purpuran) zbog boje plodova.[1] Na stranim jezicima nazivi su date, date palm (eng.), Echte Dattelpalme (njem.), palmier dattier, dattier (fr.), palma da datteri (tal.), palma datilera (špa.), tamareira, datileira (port.), pravi datljevec (slo.).
Upotreba
Jestivi su plodovi, bogati su šećerom, jedu se svježi ili sušeni a koriste se i za izradu drugih namirnica i slatkiša. Od listova se dobivaju vlakna koja se koristi za izradu košara ili prekrivanje krovova.
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Paola Lanzara, Mariella Pizzetti, Francesco De Marco, Hugh Young, (1978.), Simon & Schuster’s Guide to Trees: A Field Guide to Conifers, Palms, Broadleafs, Fruits, Flowering Trees, and Trees of Economic Importance, New York: Simon and Schuster
