Preskoči do glavnog sadržaja

Crna bazga

Sambucus nigra

Karakteristike

Crna bazga (Sambucus nigra L.) je listopadni grm ili nisko stablo iz porodice moškovičevki (Adoxaceae). Naraste do 10 metara visine tvoreći zaobljenu i rijetku krošnju. Korijenov sustav je površinski ali dobro razvijen, deblo je uspravno, promjera oko 50 cm. Grane su bijele srži. Kora je ispucana, svijetlosmeđa ili siva, kod mladih grana je zelena do sivosmeđa s izraženim bradavičastim lenticelama, u unutrašnjosti je bijela srž. Pupovi su nasuprotni, duguljasti, imaju 2-6 crvenkastosmeđih ili zelenkastosmeđih, golih ljuski koje su duge 8-15 mm, vršni pupovi su veći od postranih koji su koso otklonjeni od izboja. Listovi su nasuprotni, složeni, neparno perasti, sastavljeni od 2-3 para eliptičnih liski ušiljenog vrha i pilastog ruba, duge 5-15 cm, široki 3-6 cm, na licu su tamnozeleni, naličje je svjetlije i malo dlakavo, karakterističnog su mirisa, nalaze se na dugačkoj peteljci koja je s gornje strane užlijebljena. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, sitni, izraženo ugodnog mirisa, nalaze se na kratkim stapkama, sastavljeni su u račvasti, plosnati paštitac velik 10-25 cm, cvatovi su obično peterozrakasti. Dvostrukog su ocvijeća, vjenčić je promjera 0,5-1 cm, ima pet bijelih ili žućkastobijelih, ovalnih latica, čaška ima 5 zelenkastih lapova prevučenih voskom. Tučak ima trogradnu, dijelom podraslu plodnicu, vrat je kratak i debeo a njuška trodijelna. Prašnika ima pet, prašnice su im svijetložute do bjelkaste. Cvate u lipnju i srpnju. Plodovi su male, sjajne, koštuničave bobice veličine 6-8 mm, u kolovozu poprime crnoljubičastu boju, vise na crvenkastim stapkama. Svaka koštunica u tri pretinca sadrži po jednu sivožutu, jajoliku, malo spljoštenu sjemenku mrežaste površine. Dozrijevaju u kolovozu i rujnu.

Stanište

Najviše je ima diljem svijeta u gornjoj polutki (cijela Europa, istočna Amerika, zapadna Azija). Često raste na rubovima šuma, u šikarama, živicama, uz obale rijeka i potoka. Odgovaraju joj staništa toplih i sunčanih ili polusjenovitih položaja, vlažna, duboka i humusna, plodna, pješčana ili glinenasta tla. Nalazimo je od nizina do pretplaninskih područja do oko 1200 m nadmorske visine. Može se razmnožiti sjemenom, položenicama ili reznicama uzetim u jesen.

Od ukrasnih oblika poznate su forme:

  • Aureomarginata‘ – listovi su na rubovima zlatnožuti
  • Laciniata‘ – listići su dublje urezani
  • Pyramidalis‘ – krošnja je piramidalna

Nezgodno je da grane znaju velikim dijelom biti pokrivene ušima. U uzgoju krumpira može biti korisna jer navodno zlaticama smeta njezin miris pa se preporuča špricati biljke krumpira pripravkom od bazge.

Na deblima bazge, često onim trulim mogu se naći određene vrste gljive od kojih je značajna judino uho (Auricularia auricula-judae).

Etimologija

Latinsko ime roda Sambucus naziv je još kod Plinija za vrstu. Potječe od grčke riječi sambuke, naziva za glazbeni instrument koje je bilo rađeno od drva bazge. Ime vrste nigra znači crn. Na stranim jezicima nazivi su elderberry, black elder, European elder, European elderberry (eng.), Schwarzer Holunder (njem.), grand sureau, sureau noir (fr.), sambuco comune (tal.), saúco negro o saúco común (špa.), sabugueiro (port.), črni bezeg (slo.).

Srodne vrste su joj crvena bazga (Sambucus racemosa) i abdovina (Sambucus ebulus).

Upotreba

Svi dijelovi bazge su ljekoviti ili na drugi način iskoristivi. Poznate su vrijednosti cvjetova kod izrade ukusnog sirupa i bobica za čajeve i džemove, a pučka medicina je kroz povijest koristila listove, koru i korijen kod problema gornjeg dišnog sustava (bronhitis, gripa…).

Cvjetovi su jestivi, mogu se uvaljati u tijesto za izradu palačinka. bazge potiču izlučivanje vode iz tijela znojenjem te tako snizuju tjelesnu temperaturu. Koriste se kao sredstvo za liječenje prehlada i gripe, a dobri su i u čajnim mješavinama kura za mršavljenje. Cijeli cvatovi sakupljaju se po sunčanom vremenom jer u protivnom poprime smeđu boju i nisu dobri za upotrebu.

Sadrže malu količinu eteričnog ulja, nešto saponina, glikozida i sluzi.[1]

  • 2-5 g osušenih cvjetova prelije se vrućom vodom, ostavi 10 min te procijedi. Piju se barem 3 šalice dnevno.

Zrele bobice sadrže oko 10 mg% vitamina C, boogate su vitaminom B1, sadrže malo karotina, vitamina E, imaju 5-6% šećera, nešto organske kiseline (jabučna, vinska, valerijanska), trjeslovine, pektin, gorke tvari i eterično ulje u tragovima.[2]Sirove bobice nisu jestive jer izazivaju mučninu, povraćanje i proljev, no prokuhane imaju ljekovito djelovanje kod gripe. Sadrže sambunigrozid koji ima antivirusno djelovanje i potiče znojenje. Sakupljaju se rezanjem cijelog štitca.

Listovi također sadrže sambunigrozid te nisu iskoristivi.[3]

Kod kore se koristi njezin unutarnji dio, gornji vanjski sloj se sastruže i baci. Kora i korijen su laksativni.

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Siječanj
I
-
Veljača
II
-
Ožujak
III
-
Travanj
IV
-
Svibanj
V
cvijet
Lipanj
VI
cvijet
Srpanj
VII
plodovi
Kolovoz
VIII
plodovi
Rujan
IX
plodovi
Listopad
X
-
Studeni
XI
-
Prosinac
XII
-

Galerija fotografija

Pregled lokacija