Arapska vija
Medicago arabica
Karakteristike
Arapska vija ili arapska dunjica (Medicago arabica (L.) Huds.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae). Stabljika je polegnuta, razgranata od osnove, stršeće dlakava, visoka do 50 cm. Listovi su trodijelni, obrnuto jajoliki, dugi oko 2 cm, široki do 1,5 cm, sitno nazubljeni, u sredini obojani u crno, na licu su goli, naličje je prileglo dlakavo, nalaze se na dugim dlakavim stapkama. Cvjetovi su dvospolni, pojedinačni ili skupljeni po 2-5, žuti, promjera oko 5 mm. Čaška ima ušiljene zupce. Cvate od svibnja do srpnja. Plod je gola, uvijena mahuna koja sadrži bubrežaste sjemenke.
Stanište
Rasprostranjena je u zapadnoj, južnoj Europi, zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Raste na livadama i travnatim površinama, na svijetlim i toplim staništima, na umjereno suhom tlu bogatom hranjivim tvarima i dušikom. Kao i druge mahunarke korisna je jer u tlu fiksira dušik, dobra je i kao krmna biljka.
Etimologija
Latinsko ime roda Medicago dano je jer se smatralo da biljke potječu s područja Medijskog Carstva (današnja Mezopotamija). Ime vrste arabica ukazuje na stanište područja Arabije.
Na stranim jezicima nazivi su spotted medick, spotted burclover, heart clover (eng.), Arabischer Schneckenklee (njem.), luzerne d’Arabie, luzerne tachée (fr.), erba-medica araba, trifoglio del Calvario (tal.), trébol manchado, lucerna de Arabia (špa.), erva-médica, luzerna-arábica (port.), arabska meteljka (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Ljubomir Mišić, Radomir Lakušić, (1990.), Livadske biljke, Sarajevo: Svjetlost
