Alpska medvjetka
Arctostaphylos alpinus
Karakteristike
Alpska medvjetka (Arctostaphylos alpinus (L.) Spreng.) je listopadni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae). Grane su vitke i puzajuće, duge do 50 cm, kora je crvenosmeđa do tamnosmeđa, ljušti se u sivim ili crnim kratkim trakama. Korijenski sustav je površinski. Pupovi su uskojajasti, ušiljeni, postrani pupovi su slične veličine kao vršni i odstoje od grane. Listovi su naizmjenični, jednostavni, dugi 3-5 cm, široki oko 1 cm, sitno oštrije nazubljeni, izduženo eliptični, na rubu trepavičasti, suženi u peteljku, izražene nervature, na licu su tamnozeleni i sjajni, na naličju su svijetlozeleni. Ujesen poprimaju crvenkastu boju te se osuše ali ostaju na stabljici još godinu dana. Cvjetovi su jednodomni, veliki oko 3-6 mm, skupljeni po 2-5 u grozdaste cvatove. Vjenčić je žućkastobijel, u unutrašnjist dlakav, napuhnut, ima 5 unazad povinuti, dlakavih zubaca. Prašnici su duboko zatvoreni u cijevi vjenačića, antere su im s roščićem, plodnica je zelena, kuglasta i nadrasla. Cvate u svibnju i lipnju. Plodovi su okruglaste, glatke i mesnate bobe veličine oko 9-12 mm, u početku su zelene, potom prelaze u crvenu da bi dozrijevanjem postali crni, imaju 5 koštica. Dozrijevaju u rujnu i listopadu.
Stanište
Rasprostranjena je vrsta u sjevernoj i srednoj Europi, u sjevernoj Aziji i Sjevernoj Americi, uključujući i Grenland. U južnom dijelu areala raste na planinskim područjima. Staništa su joj hladne, svijetle crnogorične šume, raste na svježim, vapnenačkim do blago kiselim, humusnim tlima neutralne do slabo kisele reakcije. Razmnožava se sjemenom i vegetativno.
Etimologija
Latinski naziv roda Arctostaphylos potječ od grčkih riječi arktos (medvjed) i staphyle (grozd), navodno medvjedi rado jedu plodove.[1] Ime vrste alpinus ukazuje na planinska staništa. Na stranim jezicima nazivi su alpine bearberry, mountain bearberry, black bearberry (eng.), Alpen-Bärentraube (njem.), busserole des Alpes, raisin-d’ours des Alpes (fr.), corbezzolo alpino, rossello alpino (tal.), gayuba negra (špa.), uva-de-urso-alpina (port.), alpski gornik (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
- Jean-Denis Godet, (2000.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C