Zelenkasti vimenjak

Karakteristike

Zelenkasti vimenjak (Platanthera chlorantha (Custer) Rchb.) je trajna zeljasta biljka iz porodice kaćuna (Orchidaceae). Stabljika je uspravna, okruglasta, visoka 20-60 cm. Dva ili rjeđe tri lista smještena su pri osnovi stabljike, široki su, naglo suženi u malu peteljku, dugi 5-20 cm, široki 2-8 cm. Cvjetovi su dvospolni, mali, blijedozeleni, slabo su mirisni, po 10-30 cvjetova skupljeno je u uspravne valjkaste cvatove do 25 cm dužine. Cvate od svibnja do srpnja. Plod je kapsula sa sjemenkama.

Stanište

Rasprostranjen je u srednjoj i južnoj Europi. Raste pojedinačno na vlažnim, slabo bazičnim, neutralnim ili slabo kiselim tlima u svijetlim šumama i šikarama, od brdskog pojasa. Strogo je zaštićena biljka.^[1]

Etimologija

Latinski naziv roda Platanthera potječe od grčkih riječi platys (širok) i anthera (prašnica, fertilni dio prašnika). Ime vrste chlorantha ukazuje na zelene cvjetove,^[2] potječe od grčkih riječi khloros (zelen) i anthos (cvijet). Domaći naziv vimenjak dan je zbog izduženih gomolja koji su nalik na životinjsko vime. Na stranim jezicima nazivi su greater butterfly-orchid (eng.), Grünliche Waldhyazinthe, Berg-Waldhyazinthe (njem.), platanthère à fleurs verdâtres, orchis verdâtre (fr.), platantera verdastra (tal.), satirión verde (špa.), zelenkasti vimenjak (slo.).

Upotreba

grlić samoniko – gomolji se koriste kao kod kaćuna, sakupljaju se najbolje nakon cvatnje, peku se, kuhaju ili koriste za izradu sluzavog napitka (salpea). u tu svrhu gomolji se drže potopljeni oko 3 min u vreloj vodi, zatim se osuše i samelju u brašno.

U prošlosti su se konzumirali gomolji koji su se termički obrađivali, sušili i mljeli u brašno ili nakratko prelili kipućom vodom te se tekućina zasladila i pila.^[3] Danas zbog ugroženosti biljke njeno iskorištavanje više nije primjereno.

Galerija fotografija

Literatura

1. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
4. W. George Schmid, (2002.), An encyclopedia of shade perennials, Portland: Timber Press
5. Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost

Autorska prava fotografija

• Père Igor
• Orchi
• Mars 2002
• Jörg Hempel
• Hans Hillewaert
• Orchi
• Erwin Meier