Žuta zvečka

Karakteristike

Žuta zvečka (Chondrilla juncea L.) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, u podnožju dlakava, jako razgranata od sredine, naraste do 100 cm visine. Korijen je jak i dobro razgranat, na razini od 80 cm počinje razvijati postrano korijenje koje se grana preko 2 metra dubine što mu omogućuje crpljenje hranjivih tvori i vodu iz dubljih slojeva te uspješan rast u suhim tlima.^[1] Prizemni listovi su skupljeni u rozetu, oštro su nazubljeni, na naličju su čekinjasto dlakavi uzduž središnje žile, brzo uvenu. Listova na stabljici ima jako malo, lancetastog su oblika i suženi u peteljku. Cvjetovi su žuti, urezanih latica, na donjoj strani prugasti, skupljeni u oko 1 cm velike glavičaste cvatove koji rastu pojedinačno ili su po 2-3 zajednoCvatu od srpnja do rujna, otvoreni su samo za sunčanog vremena. Pčele ih posjećuju te na njima sakupljaju nektar i pelud. Plod je ahenij s bijelim papusom. Biljka kada ju se zareže izlučuje mliječni sok.

Stanište

Rasprostranjena je na području srednje i jugoistočne Europe, u dijelovima Azije i sjeverne Afrike. Drugdje se smatra invazivnom vrstom i korovnom biljkom. Raste na sunčanim i suhim zemljištima bogatima dušikom, nalazimo je oranicama, na pjeskovitim i stjenovitim terenima, kraj puteva, u nizinskom i brdskom području. Razmnožava se sjemenom koje se lako raširi vjetrom i korijenovim dijelićima.

Etimologija

Latinski naziv roda Chondrilla potječe od grčke riječi chondros (zrnce, pilula), jer se kod ozlijeđivanja biljke mliječne kapi koje se izlučuju brzo zgružavaju u zrnca.^[2] Na stranim jezicima nazivi su rush skeletonweed, gum succory, devil’s grass, nakedweed (eng.), Große Knorpellattich, Binsen-Knorpellattich (njem.), condrilla à tige de jonc (fr.), lattugaccio comune, condrilla giunchiforme (tal.), achicoria dulce, alijungera (špa.), šibasta hrustavka (slo.).

Upotreba

Jestivi su mladi listovi i korijen. Listovi se sakupljaju u rano proljeće prije nego što nikne stabljika, korijen se priprema kuhanjem.^[3]

Galerija fotografija

Literatura

1. Nada Hulina, (1998.), Korovi, Zagreb: Školska knjiga
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec

Autorska prava fotografija

• Matt Lavin
• Harry Rose
• Alice Chodura
• Harry Rose
• Harry Rose
• Stefan Lefnaer