Zlatna mara
Cetonia aurata
Karakteristike
Zlatna mara (Cetonia aurata L.) je kukac kornjaš iz porodice truležara (Scarabaeidae). Tijelo im je široko, plosnato i sjajno, dugo 1,5- 2 cm, zlatnozelene boje na gornjoj strani, donji dio je bakrenocrven. Pokrilje je prekriveno nepravilnim, bijelim, malo udubljenim mrljama, scutellum im je usko trokutast. Glava je mala.
Razmnožavanje i prehrana
Ženka polaže 6-40 jajašca u trulo drvo, često u panjeve listopadnog drveća nakon čega umre. Ličinke su žućkastobijele, u obliku slova C, duge do 5 cm, glava im je smeđa, imaju tri para kratkih nogu no kreću se na leđima pomoću dlaka. Zakukulje se nakon godinu dana u kukuljicu od zemlje i truleži.
Odrasle jedinke možemo vidjeti za vrijeme sunčanog vremena od svibnja do kolovoza na cvjetovima biljaka iz porodice štitarki (Apiaceae), abdovini (Sambucus ebulus) itd. Aktivni su danju, hrane se nježnim dijelovima biljaka i sokovima iz napuklih stabljika; listovima ruža i bazge, cvjetovima i pupoljcima osjaka, gloga, već spomenutih štitarki…
Stanište
Rasprostranjena je vrsta u cijeloj Europi izuzev krajnjeg sjevera, u sjevernoj i srednjoj Aziji. Staništa su joj livade, vrtovi, rubovi šuma, od nizina do pretplaninskih područja.
Etimologija
Na stranim jezicima nazivi su green rose chafer (eng.), Goldglänzender Rosenkäfer, Gemeine Rosenkäfer (njem.), cétoine dorée, hanneton des roses (fr.), cetonia dorata, moscon d’oro (tal.), dut (slo.), buba zlata (sr.).
Galerija fotografija
Literatura
- Sergej Forenbacher, (2002.), Kompendij velebitske faune, Zagreb: Veterinarski fakultet