Preskoči do glavnog sadržaja

Virdžinijski crni grab

Ostrya virginiana

Karakteristike

Virdžinijski crni grab ili američki crni grab (Ostrya virginiana (Mill.) K.Koch) je listopadno stablo iz porodice brezovki (Betulaceae). Naraste oko 12-18 metara u visinu tvoreći stožastu krošnju. Deblo je uspravno, ravno, promjera 20-50 cm, kora je u početku crvenkasta i glatka, kasnije postane tamnosmeđa i ispucana u uske ljuske. Mlade grane su dlakave, s malim lenticelama, kasnije ogole. Pupovi imaju malo svijetlozelenih i glatkih pokrovnih ljusaka. Listovi su intenzivno zeleni, u jesen postaju žuti, duguljasto su jajasti, dužine su 5-13 cm, širine 4-6 cm, na osnovi skoro srcasti, razgranate ali slabo izražene nervature, gornja strana je bez dlaka dok je naličje rijetko do umjereno dlakavodvostruko su nazubljenih rubova. Cvjetovi su u žućkastim resama, cvatu sredinom proljeća istovremeno s listanjem. Plod je gladak oraščić, svijetlosmeđ, u do 7 cm dugim grozdovima.

Stanište

Rasprostranjen je u istočnom dijelu Sjeverne Amerike. Razmnožava se sjemenom, reznicama i grebenicama ljeti, cijepljenjem. Nije ovisan o određenom tipu tla, odgovara mu dobro ocjedito i svijetlo stanište.

Etimologija

Latinski naziv roda Ostrya potječe od grčke riječi ostreion (školjka), zbog plodova u zatvorenom omotaču što podsjećaju na ljušture školjke. Ime vrste virginiana odnosi se na područje Virginije, savezne države na istočnoj obali Sjeverne Amerike. Na stranim jezicima nazivi su American hophornbeam, eastern hophornbeam (eng.), Virginische Hopfenbuche (njem.), ostryer de Virginie (fr.), palo de hierro (špa.), virginijski gaber (slo.).

Upotreba

Drvo je tvrdo i otporno, izazovno za obradu ali visoke otpornosti na trošenje, izdržljivo, pogodno za izradu alata i ograda, namještaja i štapova.

Galerija fotografija

Pregled lokacija