Crni grab Ostrya carpinifolia

Carstvo:
Red:
Fagales
Porodica:
Vrsta:
Ostrya carpinifolia
Sinonimi:
Carpinus ostrya L., Ostrya italica Spach

Karakteristike

Crni grab (Ostrya carpinifolia Scop.) je listopadno stablo iz porodice brezovka (Betulaceae). Stablo je uspravno, široke, čunjaste ili nepravilne krošnje, naraste do 25 metara visine. Korijenov sustav je dubok i dobro razvijen, jakih bočnih žila. Deblo je promjera do 50 cm, kora je u mladosti crvenkastosmeđa, glatka, kasnije postane tvrda, ljuskava i tamnosmeđa. Mladi izboji su koljenčasto cik-cak ispresavijeni, smeđi, dlakavi, prekriveni bjelkastim lenticelama. Pupovi su zelenkastosmeđi, jajasti, prekriveni brojnim golim ili slabije dlakavim ljuskama, postrani pupovi su ukoso otklonjeni od izboja, podjednake su veličine kao vršni pupovi. Listovi su naizmjenični, jednostavni, ovalni, izraženo naborani, pri osnovi zaobljeni ili srcasti, malo ušiljeni, dvostruko nazubljenih rubova, dugi 5-13 cm, široki 2-7 cm, na licu su tamnozeleni i sjajni, naličje je svjetlije, imaju 13-17 para postranih žila. Cvjetovi su jednospolni i jednodomni, muški cvjetovi skupljeni su u do 5-12 cm duge rese, u parovima su ili po 2-4, stvaraju se ujesen, imaju 3-14 prašnika i prašničke niti su im vrlo kratke a prašnice na vrhu su kratko dlakave. Ženski cvjetovi su rastu u pazušcima listova ovogodišnjih izboja, nalik su na šišarke hmelja, ocvijeće im je jednostavno, građeno od više listića koji su u doejnm dijelu međusobno srasli, tučak je jedan s nadraslom plodnicom i dvije crvenkaste njuške. Cvatu u travnju i svibnju poslije listanja. Plod je jednosjemeni, žutosmeđi, sjajni, jajasti, oko 6-10 mm dug oraščić, nalazi se na dnu izduženo jajastog, ušiljenog omotača. Dozrijeva u srpnju i kolovozu, no često ostaje na stablu i nakon što listovi otpadnu.

Stanište

Prirodno je rasprostranjen na području južne i srednje Europe te u Maloj Aziji. Kod nas je široko rasprostranjen, negdje tvori i čiste sastojine. Sadi se i kao ukrasno stablo, pojedinačno, u skupinama ili u drvoredima. Odgovaraju mu suha ili svježa mjesta bogata humusom, dobro podnosi zasjenu. Živi do 100 godina. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama koje se zakorjenjuju u jesen, može se cijepiti i na podlogu običnog graba (Carpinus betulus). Dobre je izbojne snage iz panja.

Etimologija

Latinski naziv roda Ostrya potječe od grčke riječi ostreion (školjka), zbog plodova u zatvorenom omotaču što podsjećaju na ljušture školjke. Ime vrste carpinifolia ukazuje na sličnost listova s listovima graba (Carpinus).[1] Narodni naziv hmeljasti grab ukazuje na ženske cvjetove koji liče cvjetovima hmelja.

Na stranim jezicima nazivi su hop hornbeam (eng.), Europäische Hopfenbuche, Gemeine Hopfenbuche (njem.), charme-houblon, bois-de-fer (fr.), carpino nero, carpinella (tal.), ostria, carpe negro, falso carpe (špa.), črni gaber (slo.).

Jedina je vrsta iz svog roda koja prirodno raste na području Europe.

Upotreba

Drvo je jako tvrdo, čvrsto i teško, pogodno za obradu i raznu namjenu, primjerice za izradu alata.

Galerija fotografija

Podijeli