Verbena

Karakteristike

Verbena ili ljekoviti sporiš (Verbena officinalis L.) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz istoimene porodice verbena (Verbenaceae). Stabljika je uspravna, četverokutna, u gornjem dijelu razgranata i naraste do 120 cm visine. Listovi su nasuprotno smješteni na stabljikama, urezani na režnjeve, nepravilno nazubljeni, na vrhu zašiljeni, duguljasti no postupno su prema vrhu sve manji. Cvjetovi su dvospolni, mali, boje lavande i trubastog oblika, skupljeni su u razgranate klasove na vrhu grančica, nalaze se u pazušcima listova. Cvatu od lipnja do sredine jeseni. Plod je kalavac koji se u zrelosti raspada na 4 plodića.

Stanište

Prirodno raste na području Europe, u dijelovima Azije i u sjevernoj Africi, u Sjevernu Ameriku i Australiju je unešena. Nalazimo je na suhom i kamenitom tlu, suhim livadama i pašnjacima, uz rubove puteva i cesta, na planinskim proplancima. Čest je i korov u vrtovima i na oranicama no unatoč tome, verbenu možemo sami uzgojiti tako da sijemo sjeme u proljeće na sunčano mjesto i u dobro drenirano tlo. Sjemenke sporo klijaju.

Smatra se i dobrom medonosnom biljkom jer dugo cvate, dobro podnosi sušu pa medi i na većoj vrućini i široko je rasprostranjena. Pčelama daje nektar i pelud.

Etimologija

Latinsko ime roda Verbena koristili su Rimljani za razne biljke koje su se koristile kod religioznih i drugih obreda. Srodna joj je riječ herba. Ime vrste officinalis čest je naziv kod biljaka čija glavna vrsta u rodu ima veliku primjenu u travarstvu.^[1] Na stranim jezicima nazivi su common vervain, common verbena (eng.), Echtes Eisenkraut (njem.), verveine officinale, verveine sauvage, veine de Vénus (fr.), verbena, erba sacra (tal.), verbena común, hierba sagrada (špa.), navadni sporiš (slo.), ljutovnica (sr.).

Upotreba

Koriste se nadzemni, zeleni dijelovi koji se sakupljaju najbolje prije nego što biljka potpuno procvate. Suše se na prozračnom i tamnom mjestu. Gorkog su okusa, djeluju umirujuće na živčani sustav, te su korisni za napetost, stres, nervozu, nesanicu.

Suzbija kućne nametnike (buhe).^[2]

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Mira Knežević, (2006.), Atlas korovne, ruderalne i travnjačke flore, Osijek: Poljoprivredni fakultet