Veliki businjak Pulicaria dysenterica

Veliki businjak

Taksonomija

Plantae
carstvo
Carstvo:
Plantae
Red:
Asterales
Porodica:
Asteraceae
Tribus:
Inuleae
Rod:
Pulicaria
Vrsta:
Pulicaria dysenterica
Sinonimi:
Inula dysenterica L., Pulicaria uliginosa Steven ex DC.
Dimenzije:
do 60 cm visine
Razmnožavanje:
Sjemenom
Cvatnja:
i ii iii iv v vi vii viii ix x xi xii
Značajke:
medonosna
Kalendar sjetve i sadnje
Kalendar branja
Kategorija
Cvijeće
Oznake
asteraceae, pulicaria, veliki businjak
Traži pojam
veliki businjak
Print

Karakteristike

Veliki businjak (Pulicaria dysenterica (L.) Bernh.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, dlakava, u gornjem dijelu jako razgranata, naraste do 60 cm visine. Listovi su dlakavi, jajasto duguljasti, srcoliki pri osnovi, sjedeći i djelomično obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi su dvospolni, zlatnožuti, skupljeni u glavice čime čine rahle gronjaste cvatove. Cvatu od srpnja do listopada. Dobra je medonosna biljka, cvjetove rado posjećuju pčele kojima daje nektar i pelud.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi i zapadnoj Aziji. Raste na obalama potoka, izvora, uz ceste i rubove šuma. Razmnožava se sjemenom. Zaštićena je biljka.

Etimologija

Latinsko ime roda Pulicaria dobila je od latinske riječi pulex (buha), zbog jakog i neugodnog mirisa u prošlosti se koristila kao sredstvo protiv kukaca.[1] Na stranim jezicima nazivi su meadow false fleabane (eng.), Große Flohkraut, Ruhr-Flohkraut (njem.), hierba de gato (špa.), incensaria comune (tal.), erva-das-disenterias (port.), srčastolistna bolhača (slo.).

Upotreba

Zbog neugodnog mirisa u prošlosti se koristila za tjeranje kukaca.

Galerija fotografija

Literatura

  1. , (.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"

Podijeli