Velebitska degenija Degenia velebitica

Velebitska degenija

Taksonomija

Plantae
carstvo
Carstvo:
Plantae
Red:
Brassicales
Porodica:
Brassicaceae
Rod:
Degenia
Vrsta:
Degenia velebitica
Sinonimi:
Lesquerella velebitica Degen
Narodna imena:
degenovka
Dimenzije:
do 10 cm visine
Razmnožavanje:
Sjemenom
Cvatnja:
i ii iii iv v vi vii viii ix x xi xii
Ugroženost:
Ugrožena
EX EW RE CR EN VU NT LC DD
Kalendar sjetve i sadnje
Kalendar branja
Kategorija
Endemske, rijetke ili ugrožene vrste
Oznake
brassicaceae, degenia, velebitska degenija
Traži pojam
velebitska degenija
Print

Karakteristike

Velebitska degenija (Degenia velebitica (Degen) Hayek) je trajna zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Gusto je zbijenog, niskog rasta, naraste jedva 10 cm. Cijela biljka prekrivena je dlačicama koje joj daju srebrnastu izgled. Korijen je dug, u gornjem dijelu jednostavan, u donjem dijelu razgranat. Listovi su skupljeni u rozete, linealno su lancetasti, dugi 1-2,5 cm, široki 2-4 mm, sjedeći, na vrhu ušiljeni, srebrnastobijele boje. Cvjetovi su dvospolni, pravlni, skupljeni u razgranate gronjaste cvatove. Ocvijeće je dvostruko, sastavljeno od čaške koju čini četiri lapova te vjenčića koji je građen od četiri jarko žute latice dvosturko duže od lapova. Tučak je s nadraslom plodnicom, prašnika ima šest. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je jajolika, napuhnuta komuška  na vrhu stisnuta, dužine 1-1,3 cm, široka 7-8 mm, gusto prekrivena zvjezdasto razgranatim dlačicama a u dva odjeljka sadrži četiri tanke, plosnate, smeđe sjemenke. Plodovi dozrijevaju u lipnju.

Stanište

Raste jedino u Hrvatskoj, endem je tek malog područja na Velebitu. Staništa su joj uglavnom planinska područja na visini oko 1200 m n. v., na jugoistočnim mjestima izloženima jakom vjetru. Raste na kamenitim mjestima, gdje je sitno lomljeni kameni sloj, te u pukotinama stijena. Poznato je samo nekoliko njena lokaliteta. Utvrđeno je da je na površini od 4,8 ha nalazi oko 40 000 jedinki.[1] Zbog srebrnastog izgleda teško se uočava na stijenama kada ne cvate.

Velebitska degenija je kritično ugrožena vrsta. Svrstana je u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske te je zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode.[2] Premda vrlo rijetka u prirodi postoje rasadnici koji prodaju sadnice i sjemenke. Kod nas ju se može nabaviti u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Zagreb. Sjeme se sije na zaštićeno mjesto te prema potrebi presađuje. U uzgoju traži dobro drenirano, kamenjarsko tlo, položaj punog ili djelomičnog sunca.

Etimologija

Latinsko ime roda Degenia dano je u čast mađarskom botaničaru Árpádu von Degenu (1866. – 1934.) koji ju je otkrio u srpnju 1907. godine, a austrijski botaničar August Edler von Hayek (1871. – 1928.) kasnije ju je svrstao u vlastiti rod i danas je jedina vrsta u svom rodu. Ime vrste velebitica ukazuje na velebitsko stanište. Kako je biljka uglavnom nepoznata stranom svijetu, na stranim jezicima nazivi su više manje isti – degenia (eng.), Velebit-Degenie (njem.), degenie (fr.), degenia (tal.), degenovka (slo.).

Velebitska degenija simbol je Hrvatske i Velebita. Njezin otisak nalazi se na kovanici od 50 lipa.

Galerija fotografija

Literatura

  1. , , , , (.), Endemi u Hrvatskoj flori, Zagreb: Alfa d.d., ISBN: 978-953-297-763-9
  2. , (.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
  3. , (.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga, ISBN: 86-03-99310-6
  4. , (.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga, ISBN: 953-0-60545-5

Podijeli