Trputac Plantago

Carstvo:
Red:
Lamiales

Karakteristike

Trputac ili bokvica (Plantago) jer rod višegodišnjih zeljastih biljaka iz istoimene porodice trputca (Plantaginaceae). Listovi su složeni u prizemnoj rozeti s naglašenim žilama, a cvjetovi su udruženi u klasolikim cvatovima. Oprašuje se vjetrom i razmnožava sjemenom koje svaka biljka izdašno stvara. Može ih se naći na svakakvim zemljištima, livadama, travnjacima, uz puteve… rastu u velikim populacijama.

Postoji oko 200 vrsta a od najvažnijih vrsta razlikujemo

  • muški trputac (Plantago lanceolata) – širokolisni trputac
  • ženski trputac (Plantago major) – uskolisni trputac

Sve vrste ljekovite su i jestive. Velike listove smo još kao djeca koristili kao prvu pomoć kod krvarenja, ako bi pali i oštetili kožu koljena. Mladi listovi su jestivi, bogati su kalcijem i vitaminom A. Starenjem listovi postaju tvrdi i vlaknasti te neprivlačni za jelo. Osim listova sakuplja se korijen i sjeme. Korisno je kao i kod muškog trputca za liječenje dišnih organa – kod nakupine sluznih izlučevina, kašlja, tuberkuloze… Ako se može birati, muški trputac ipak ima prednost.

Trputac je i dobra medonosna biljka. Masovno cvate na livadama kroz duže razdoblje i pčelama daje mnogo cvjetnog praha i malo nektara.

Etimologija

Ime roda Plantago potječe od latinske riječi planta (taban), jer navodno listovi ženskog trputca sliče otisku noge.[1] Na stranim jezicima nazivi su plantains, fleaworts (eng.), Wegeriche (njem.), trpotec (slo.).

Muški trputac (Plantago lanceolata)

Muški, uskolisni ili suličasti trputac (Plantago lanceolata L.) ima uske i lancetaste listove. Dugi su do 15 cm, skupljeni u rozetu i nalaze se na kratkim peteljkama. Cjelovitog su ruba i obrasli dlakama, imaju naglašeno 3-5 žila. Korijen je kratak no dobro razgranat. Cvjetna stapka naraste do 40 cm visine, uspravna je, obrasla prileglim dlakama i nema listova. Cvijet je sićušan, dvospolan, skupljen u duguljasti i gust klas dug do 4 cm. Ocvijeće se sastoji od čaške i vjenčića, mnogo prašnika i nadrasle plodnice tučka. Cvate od svibnja do rujna. Plod je tobolac koji sadrži dvije tamne sjemenke. Svaka biljke u prosjeku proizvede 1500 sjemenki godišnje.[2]

Ova vrsta pokazuje snažno djelovanje kod liječenja organa za disanje – kada se nakupila sluz i kod kašlja.

Ženski trputac (Plantago major)

Veliki, široki ili ženski trputac (Plantago major L.) ima širokoovalne listove. Skupljeni su u prizemnu rozetu, cjelovitog ruba a na njima se obično ističe sedam žila. Korijen je kratak i vretenast, dobro razgranat. Cvjetovi su smeđi, skupljeni u klasove duge do 5 cm  i nalaze se na uspravnoj, do 50 cm visokoj stapki bez listova. Čine ih čaška i vjenčić, 4 prašnika s bijelim anterama i tučak s nadraslom plodnicom. Cvjetaju od svibnja do rujna. Plodovi su tobolci koji sadrži dvije ili više sjemenki.

Istraživanjem sadržaja teških kovina pokazalo se da ženski trputac može akumulirati velike količine bakra, cinka, kadmija i olova.[3]

Galerija fotografija

Podijeli