Šumski pavlovac Aremonia agrimonioides

Carstvo:
Red:
Rosales
Porodica:
Vrsta:
Aremonia agrimonioides
Sinonimi:
Agrimonia agrimonoides L., Agrimonoides stenantha (Lehm.) O. Schwarz, Amonia agrimonoides (L.) Nestl., Potentilla stenantha Lehm., Spallanzania agrimonoides (L.) Pollini

Karakteristike

Šumski pavlovac (Aremonia agrimonoides (L.) DC.) je trajna zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Stabljika je uspravna ili uzdižuća, okrugla, hrapavo dlakava, visoka do 20-30 cm. Rizom je razgranat, dugačak i tanak. Listovi su složeni, perasti, dugi 10-15 cm, dlakavi su na obje strane, nazubljenih rubova, peraste nervature, na licu su zeleni, na naličju malo svjetliji. Prizemni listovi su rasperani na 3-5 većih i 2-4 para manjih listića, listovi na stabljici su jednostavniji i manji. Cvjetovi su dvospolni, nalaze se na dugim drškama, skupljeni po 2-3 čine gronjaste cvatove. Okruženi su pricvjetnim listovima, čašku čine 5 lapova a ispod njih se nalazi, vjenčić je sastavljen od 5 žutih latica, prašnika ima 5-10 cm, tučka su dva. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je goli, sadrži 1-2 smeđe, gole sjemenke koje raznose mravi.

Stanište

Rasprostranjen je u srednjoj i južnoj Europi. Raste na humusnim zemljištima, u svijetlim listopadnim, crnogoričnim i mješovitim šumama, na rubovima šuma, uz putove.

Etimologija

Latinsko ime vrste Aremonia prepravljeno je prema Agrimonia, što je prema jednom izvoru složenica je od grčkih riječi agros (polje) i mone (boravište), čime se upućuje na stanište biljaka.[1][2] Prema drugom izvoru, potječe od grčke riječi árgemon što je kod Dioskorida bio naziv za jednu vrstu maka koji se u doba antike koristio za mrenu na očima.[3] Ime vrste potječe od naziva roda Agrimonia i grčke riječi eidos (izgled), zbog sličnosti s biljkama tog roda. Na stranim jezicima nazivi su bastard-agrimony (eng.), Aremonie, Nelkenwurz-Odermennig (njem.), agrimonia delle faggete (tal.), navadni strček (slo.).

Galerija fotografija

Podijeli