Šumski pavlovac
Aremonia agrimonioides
Karakteristike
Šumski pavlovac (Aremonia agrimonoides (L.) DC.) je trajna zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Stabljika je uspravna ili uzdižuća, okrugla, hrapavo dlakava, visoka do 20-30 cm. Rizom je razgranat, dugačak i tanak. Listovi su složeni, perasti, dugi 10-15 cm, dlakavi su na obje strane, nazubljenih rubova, peraste nervature, na licu su zeleni, na naličju malo svjetliji. Prizemni listovi su rasperani na 3-5 većih i 2-4 para manjih listića, listovi na stabljici su jednostavniji i manji. Cvjetovi su dvospolni, nalaze se na dugim drškama, skupljeni po 2-3 čine gronjaste cvatove. Okruženi su pricvjetnim listovima, čašku čine 5 lapova a ispod njih se nalazi, vjenčić je sastavljen od 5 žutih latica, prašnika ima 5-10 cm, tučka su dva. Cvate u svibnju i lipnju. Plod je goli, sadrži 1-2 smeđe, gole sjemenke koje raznose mravi.
Stanište
Rasprostranjen je u srednjoj i južnoj Europi. Raste na humusnim zemljištima, u svijetlim listopadnim, crnogoričnim i mješovitim šumama, na rubovima šuma, uz putove.
Etimologija
Latinsko ime vrste Aremonia prepravljeno je prema Agrimonia, što je prema jednom izvoru složenica je od grčkih riječi agros (polje) i mone (boravište), čime se upućuje na stanište biljaka.[1][2] Prema drugom izvoru, potječe od grčke riječi árgemon što je kod Dioskorida bio naziv za jednu vrstu maka koji se u doba antike koristio za mrenu na očima.[3] Ime vrste potječe od naziva roda Agrimonia i grčke riječi eidos (izgled), zbog sličnosti s biljkama tog roda. Na stranim jezicima nazivi su bastard-agrimony (eng.), Aremonie, Nelkenwurz-Odermennig (njem.), agrimonia delle faggete (tal.), navadni strček (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Toni Nikolić, Sanja Kovačić, (2008.), Flora Medvednice: 250 najčešćih vrsta Zagrebačke gore, Zagreb: Školska knjiga
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- www.actaplantarum.org/floraitaliae/viewtopic.php?t=652
- Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga