Sobna loza

Karakteristike

Sobna loza ili lozica (Ampelopsis brevipedunculata (Maxim.) Trautv.) je listopadna trajna biljka iz porodice loza (Vitaceae). Stabljike su drvenaste, crvenkaste, narastu do 6 metra dužine. Stvaraju mnoge viticu pomoću kojih se penje po podlozi. Kora im se za razliku od vinove loze ne ljušti. Listovi su jednostavni, naizmjenični, urezani na 3-5 režnjeva nazubljenih rubova. Cvjetovi su mali, blijedozelenkasti, gusto skupljeni u cvatove, čine ih pet latica. Cvatu od travnja do kolovoza. Plod je okruglasta ljubičastoplava boba promjera 5-8 mm, sadrži 2-4 sjemenke.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena na području Azije (sjeveroistočna Kina, Koreja, Japan, Sibir). Na istočnom području Sjeverne Amerike smatra se invazivnom biljkom. Kod nas se uzgaja ukrasna sobna biljka. Traži mnogo prostora kako bi mogla puzati, koristi se za prekrivenja golih zidova, stubišta i sl. Odgovara joj svijetlo ili polusjenovito mjesto (premda zaštićeno od direktne sunčeve svjetlosti), te umjereno vlažna, pjeskovita zemlja bogata humusom. Najbolje ju je držati u stakleniku. Razmnožava se zelenim reznicama sredinom ljeta koje se uzmu na toliku dužinu da imaju barem 3 pupoljka.

Etimologija

Naziv roda Ampelopsis potječe od grčkih riječi ampelos (vinova loza) i opsis (izgled), zbog sličnosti biljke s vinovom lozom. Ime vrste složenica je latinskih riječi brevis (kratak) i pedunculata (peteljka).^[1] Na stranim jezicima poznata je kao creeper, porcelain berry, Amur peppervine, wild grape (eng.), vigne vierge à fruits bleus (fr.), vite canadese (tal.), baya porcelana, (špa.).

Upotreba

Jestivi su plodovi, mladi listovi i izdanci.^[2] Plodovi su bogati antocijanidima koji im daju plavu boju.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Ampelopsis+brevipedunculata

Autorska prava fotografija

• BotBln
• Pancrat
• Olivier Vanpé