Šilj
Cyperus
Karakteristike
Šilj (Cyperus) je rod jednogodišnjih ili dvogodišnjih biljaka iz porodice šiljeva (Cyperaceae). Rasprostranjene su u umjerenim i tropskim područjim diljem svijeta. Većina ih raste na vlažnim područjima, u vodi dubokoj do 50 cm. Listovi su dugi i uski, paralelne nervature. Cvjetovi su zeleni, skupljeni u gustim cvatovima. Oprašuju se vjetrom.
Rod je opisao Carl Linnaeus 1753. godine. Od preko 2000 opisanih vrsta službeno je prihvaćeno oko 700. Na našem području dokumentirano je njih 14. Visina rasta ovisi o vrsti, neke su patuljastog rasta te dosegnu tek 5 cm, neke rastu i do 5 metra visine. Značajna vrsta je Cyperus papyrus koji je poznat zato što se u Egiptu od njega uzimalo vlakno te se koristilo u izradi prvih papira. Cyperus esculentus uzgaja se kao povrtna kultura. Neke vrste uzgajaju se kao ukrasne biljke, kao lončanice, na mjestu pokraj malog jezerca ili kao biljke u akvarijima. Odgovara im polusjena, topla klima i plodna zemlja.
Etimologija
Latinsko ime roda Cyperus potječe od grčke riječi kypeiros, što je bilo ime za Cyperus longus ili Cyperus rotundus.[1] Nazivi na stranim jezicima su papyrus sedges, flatsedges, nutsedges, umbrella-sedges, galingales (eng.), Zypergräser (njem.), ostrica (slo.).
Upotreba
Literature navodi jestivost podanaka određenih vrsta, primjerice okruglasti šilj (Cyperus esculentus) ili gomoljasti šilj (Cyperus rotundus). Jestivi su gomolji, mogu se konzumirati sirovi premda ih je preporučljivo prethodno termički obraditi.[2] [3]
Iz gomolja gomoljastog šilja proizvodi se biljno ulje koje nalazi primjenu u prirodnim pripravcima za njegu kože i kose.[4]
