Rujevina Cotinus coggygria

Carstvo:
Red:
Sapindales
Porodica:
Vrsta:
Cotinus coggygria
Sinonimi:
Rhus cotinus L.

Karakteristike

Obična rujevina (Cotinus coggygria Scop.) je listopadni grm ili niže stablo iz porodice vonjača (Anacardiaceae). Dobro je razgranato, naraste preko 5 metara visine. Korijenov sustav je dobro razgranat, dubok do 1,5 m. Kora grana je u početku zelene boje, kasnije postane sivocrvena do sivkastosmeđa sa sitnim ljuskama. Mladi izboji su šibasti, sjajni, prekriveni krupni, okruglastim lenticelama. Pupovi su spiralni, ušiljeni, crvenosmeđi. Listovi su jednostavni, naizmjenični i smješteni na peteljci dugoj do 4 cm, jajolikog su oblika, dugi 3-7 cm, široki 4-7 cm, goli, cjelovitih rubova te istaknute peraste nervature, na licu svijetlozeleni, naličje je plavkasto nahukano, u jesen poprime crvenkastu ili grimiznocrvenu boju. Cvjetovi su sitni, skupljeni su u guste metličaste cvatove duge oko 15-20 cm na vrhovima grančica, na istoj biljci nalaze se dvospolni i neplodni cvjetovi. Ocvijeće im je dvostruko, građeno od pet lapova čaške i pet zelenkastobijelih latica. Prašnika ima pet, tučak je jedan s nadraslom plodnicom. Cvatu u svibnju i lipnju. Nakon cvatnje peteljke neplodnih cvjetova produžuju se i postaju dlakave. Plod je crvena, malo spljoštena, bubrežasta, plosnata, mrežasto naborana, suha koštunica koja je duga oko 3-5 mm, sadrži sivosmeđe, bubrežaste, tvrde sjemenke. Dozrijeva u srpnju i kolovozu.

Stanište

Prirodno je rasprostranjena na području južne Europe, zapadne i središnje Azije. Raste na sunčanim do polusvjetlim, toplim mjestima, na suhim tlima, u listopadnim šumama i šikarama sve do 1600 m nadmorske visine. Zbog dobro razgranatog korijena dobro veže tlo. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama u ljeto, korijenovim izdancima ili povaljenicama u proljeće. Dobre je izbojne snage iz panja.

Etimologija

Latinski naziv roda Cotinus bio je kod Plinija ime za jedan grm od kojeg se dobiva ljubičasta boja.[1] Na stranim jezicima nazivi su eurasian smoketree, smoke tree, smoke bush (eng.), Perückenstrauch, Perückenbaum (njem.), arbre à perruques, fustet (fr.), scotano, albero della nebbia (tal.), árbol de las pelucas (špa.), navadni ruj (slo.).

Upotreba

Rujevina je otrovna biljka, plod uzrokuje proljev i povraćanje.[2]

Listovi i kora služili su za štavilo za kožu, iz žuto obojena drveta dobivalo se mastilo za bojenje kože i vune.[3]

Galerija fotografija

Podijeli