Riđovka
Vipera berus
Karakteristike
Riđovka (Vipera berus L.) je zmija otrovnica iz porodice ljutica (Viperinae). Tijelo im je debelo, veliko 60-90 cm, na leđima imaju tamnu prugu u obliku cik-cak linije. Trbuh je sivocrn, vrat je uzak, glava plosnata. Oči su velike i okrugle, crvenkaste, imaju okomitu zjenicu i ljuti pogled. Uz rub gornje čeljusti ima karakterističnu bijelu prugu. Ženke su veće od mužjaka, crvenosmeđe i kraćih repova.
Hrani se malim sisavcima, žabama, gušterima, malim pticama i njihovim jajima. Plijen čega u zasjedi a nakon što im ubrizga otrov, otpušta ih te im slijedi trag dok ih ne nađe mrtve i pojede.
Preko zime dok su niske temperature hiberniraju, u proljeće presvlače kožu te traže partnera za parenje. Pare se u travnju i svibnju. Ženke ne liježu jaja već okote 5-15 zmijica dugih 15-20 cm. Mladunci su odmah samostalni premda ostaju uz majku nekoliko dana a spolnu zrelost dostižu kada navrše 3-4 godine. Otrovne su od rođenja.
Za čovjeka je zmija otrovna, no agresivna je samo kad ju se uznemiruje a i svakim ugrizom ne ubrizgava otrov. Njezin ugriz može biti jako bolan, na mjestu ugriza javlja se oteklina, daljnji simptomi mogu biti povraćanje i opća slabost. Otrov djeluje hemotoksično što znači da djeluje na krv i oštećuje tkivo. Sporog je djelovanja i za odraslu osobu rijetki su smrtonosni slučajevi, no za malu djecu ugriz može biti koban.
Stanište
Rasprostranjena je zmija u većem dijelu Europe izuzev jugozapadnog dijela, te u Aziji. Živi na vlažnim mjestima, uz močvare i bare, u nizinskom, brdskom i planinskom području sve do 3000 m n. v. Zalazi i u vodu. Kod nas je ima uglavnom u kontinentalnim krajevima.
Etimologija
Naziv roda Vipera potječe od latinskih riječi vivus (živ) i pario (rađati), jer zmije ove porodice ne liježu jajašca već kote žive mlade. Na stranim jezicima nazivi su common European adder, common European viper (eng.), Kreuzotter (njem.), vipère péliade (fr.), marasso (tal.), víbora común europea (špa.), navadni gad (slo.), šarka (sr., bs.).
