Puzava kositernica
Ephedra campylopoda
Karakteristike
Puzava ili krhka kositernica (Ephedra campylopoda C. A. Mayer) je grm iz porodice kositernica (kositernica). Grm je razgranat, niskog je rasta, dužine do 6 m, raste puzajući ili visi po grmlju, drveću i stijenama. Grane su tamnozelene, tanke, gipke, krhke, ispunjene bijelom srčikom, člankovite, nalik na biljke roda preslica (Equisetum). Listovi su mali, dužine do 2 mm, ljuskavi, nasuprotni. Cvjetovi su jednospolni, većinom dvodomni, muški cvjetovi su nasuprotni, skupljeni po dvoje, imaju 2-8 prašnika. Ženski cvjetovi su pojedinačni ili skupljeni po 2-3, imaju jedan sjemeni zametak. Cvate u travnju i svibnju. Plod je ovalna bobičasta šišarka veličine oko 8-9 mm, okružena je jarko crvenim ovojem, sadrži 1-2 sjemenke.
Stanište
Rasprostranjena je u jugoistočnoj Europi, jugozapadnoj Aziji i sjevernoj Africi. Kod nas raste u Dalmaciji. Staništa su joj kršna mjesta, šikare, živice, stijene, zidovi, raste na sunčanim i toplim mjestima. Otporna je na sušu,
Etimologija
Naziv roda Ephedra potječe od grčke riječi ephedros (koji sjedi na), složenica je riječi epi (na) i hedros (sjediti), zbog staništa biljaka na stijenama.[1] Na stranim jezicima nazivi su leafless ephedra, joint pine (eng.), krhka metlinka (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Čedomil Šilić, (1990.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: Svjetlost
- Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga