Puzava azaleja
Kalmia procumbens
Karakteristike
Alpska ili puzava azaleja (Kalmia procumbens (L.) Gift & Kron) je zimzeleni patuljasti grm iz porodice vrijesova (Ericaceae). Stabljike su vitke, zelenkastožute, kasnije smeđe do tamnosmeđe, jako su razgranjene i polegle, tvore guste prekrivače visoke do 40 cm. Korijenski sustav je jak, zbijen i razgranat. Listovi su jednostavni, nasuprotni, mali, dugi tek 4-8 mm, ovalni, goli, kožasti, sjajni, tupi ili ušiljeni, cjelovitih rubova koji su savijeni prema dolje, nalaze se na kratkoj peteljci. Cvjetovi su mali, skupljeni po 2-5 u štitaste cvatove na vrhovima izdanaka. Vjenčić je roza do crvene boje, dug oko 4-5 mm, ima obično 5 latica. Čaška ima 5 duboko urezanih, na vrhu tupih ili ušiljenih zubaca. Prašnika ima 5, kraći su od vjenčića, antere su im u početku tamnocrvene, kasnije žute. Plodnica je nadrasla. Cvatu od lipnja do kolovoza. Plod je okruglasta, crvena čahura koja sadrži sitne, glatke sjemenke.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj Europi, Aziji i Sjevernoj Americi, u pretplaninskom i planinskom pojasu. Raste na krševitoj zemlji, između stijena i kamena, na kiselim, silikatnim tlima siromašnim hranjivim tvarima. Traži sunčano mjesto, otporna je na hladne temperature do -30°C, na snažan vjetar i mraz. Sporo raste, živi više od 50 godina.
Etimologija
Latinsko ime roda Kalmia odnosi se na švedskofinskog botaničara Pehra Kalma (1716. – 1779.) koji je Carlu Linnaeusu poslao uzorke biljke. Ime vrste procumbens znači ležeći, prema rastu biljke.[1] Na stranim jezicima nazivi su alpine azalea, trailing azalea (eng.), Gämsheide, Alpenazalee, Alpenheide, Hirschheiderich (njem.), azalée couchée, azalée des Alpes, azalée naine, azalée rampante (fr.), polegla alpska azaleja (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Jean-Denis Godet, (2000.), Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič, Zagreb: Naklada C
- Radomir Lakušić, (1990.), Planinske biljke, Sarajevo: Svjetlost
