Pršljenasti ušljivac

Karakteristike

Pršljenasti ušljivac (Pedicularis verticillata L.) iz porodice volovoda (Orobanchaceae). Stabljika je uspravna, jednostavna, prekrivena dlakama, visoka 10-30 cm. Korijen je vretenast i razgranat. Prizemni listovi su perasto razdijeljeni, dugi do 3 cm, široki oko 1 cm, imaju do 3 cm duge peteljke, listovi na stabljici su skupljeni po 3-4 u pršljenovima, imaju kraće peteljke, skoro su sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, dugi oko 1,5 cm, skupljeni u glavičaste ili jajaste cvatove. Čaška je jajasta, crvena, ima pet kratkih zubaca i sa rijetkim dugim dlakama. Vjenčić je dug oko 1,5-2 cm, gol i tamnocrven, dvostruko duži od čaške. Prašnika ima 4. Cvate od lipnja do kolovoza. Plod je jajasto lancetasta čahura, dvostruko duža od čaške.

Stanište

Rasprostranjen je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Raste u planinskom pojasu na svijetlim staništima, na vlažnom tlu bogatom humusom.

Etimologija

Naziv roda Pedicularis potječe od latinske riječi za uši, zbog pretpostavke da biljke postaju ušljive kada ih dodirnu ovce i se upotrebom biljaka liječe uši.^[1] Ime vrste verticillata znači pršljenast.^[2] Na stranim jezicima nazivi su whorled lousewort (eng.), Quirlblättriges Läusekraut (njem.), pédiculaire verticillée (fr.), pedicolare a foglie verticillate (tal.), vretenčasti ušivec (slo.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Umberto Quattrocchi, (2012.), CRC World Dictionary of Medicinal and Poisonous Plants: Common Names, Scientific Names, Eponyms, Synonyms, and Etymology, Florida, SAD: CRC Press
2. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
3. Radomir Lakušić, (1990.), Planinske biljke, Sarajevo: Svjetlost

Autorska prava fotografija

• Erik Paakspuu
• Σ64
• Σ64
• Jerzy Opioła
• Hans Hillewaert