Polegla čvorika Sagina procumbens

Carstvo:
Red:
Caryophyllales
Vrsta:
Sagina procumbens
Sinonimi:
Sagina bryoides Reichenb.

Karakteristike

Polegla čvorika (Sagina procumbens L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice karanfila (Caryophyllaceae). Sićušna je biljka, visoka tek do 5 cm a stabljika je gusto razgranata. Korijenski sustav je plitak. Listovi su nasuprotni, linearni,, nisu mesnati, goli su ili rijetko dlakavi, cjelovitih rubova, na vrhu imaju bodljicu. Cvjetovi su dvospolni, nalaze se na dugim i tankim drškama dužine 2-3 cm, u početku su uspravni, kasnije savijeni prema dolje. Sastavljeni su od čaške koju čini 4 okrugla listića, vjenčić je građen od 4 bijelih, okruglih latica koje su dvostruko manje od čaške. Cvate od svibnja do rujna. Plod je kapsula veličine oko 3 mm koja sadrži nekoliko malih, tamnosmeđih sjemenki.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi. Raste na sunčanim i polusjenovitim, vlažnim zemljištima u blizini potoka, izvora, od nizina do pretplaninskih područja.

Etimologija

Naziv roda Sagina latinska je riječ koja znači hrana koja deblja, dan je jer se nekoć srodna poljska koljenika (Spergula arvensis, prije Sagina spergula) koristila kao hrana za svinje. Ime vrste procumbens znači ležeći.[1] Na stranim jezicima nazivi su procumbent pearlwort, birdeye pearlwortm matted pearlwort (eng.), Niederliegendes Mastkraut, Liegender Knebel (njem.), sagine couchée (fr.), sagina sdraiata (tal.), polegli pitomec (slo.).

Galerija fotografija

Podijeli