Preskoči do glavnog sadržaja

Poljska koljenika

Spergula arvensis

Karakteristike

Poljska koljenika (Spergula arvensis L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice karanfila (Caryophylaceae). Stabljika je uspravna ili uzdižuća, tanka, gola ili slabo dlakava, naraste do 50 cm visine. Korijen je dubok do 60 cm. Listovi su tanki kao iglice, skupljeni po 6-8 u pršljenove. Cvjetovi su mali, bijeli, nalaze se na dugačkim peteljkama i skupljeni su u metličaste cvatove na vrhovima stabljika. Dvostrukog su ocvijeća, sastavljeno od čaške koju čine pet svijetlozelenih lapova i vjenčić koji je građen od pet razmaknutih ovalnih, bijelih latica. Prašnika obično ima deset. Cvatu od kraja proljeća do kraja ljeta. Plod je jajoliki tobolac koji sadrži brojne sićušne, plosnate, crne sjemenke koje rado jedu ptice. U jednoj sezoni biljka stvara 1000 – 10 000 sjemenki.[1]

Stanište

Rasprostranjena je biljka širom svijeta. Raste na vlažnim zemljištima često u velikim skupinama. Nalazimo je u vrtovima i na oranicama, od nizina do pretplaninskog pojasa. U sjevernoj Europi se nekoć uzgajala kao krušarica i kao krmna biljka, neke podvrste i za zelenu gnojidbu.[2] Danas se uglavnom smatra dosadnim korovom. Životinje ju rado pasu i kod njih biljka povoljno djeluje na mliječnost.[3]

Etimologija

Ime roda Spergula moguće da potječe od latinske riječi spargere (raširiti), jer se biljka raširi u svim smjerovima. Ime vrste arvensis znači poljski.[4] Na stranim jezicima poznata je kao corn spurrey, spurry, stickwort, starwort (eng.), Sporgel (njem.), spergule des champs (fr.), renaiola comune (tal.), esparcilla (špa.), njivski oklast (slo.).

Upotreba

Jestive su sjemenke, bogate su masnim kiselinama no sićušne su su a kako sadrže saponine nije ih preporučljivo konzumirati u većim količinama.

Galerija fotografija

Pregled lokacija