Plućnjak

Karakteristike

Ljekoviti plućnjak (Pulmonaria officinalis L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice boražinovki (Boraginaceae). Jedna od prvih proljetnih biljki, prezimljuje u obliku prizemnih listova. Stabljika je niskog rasta, prekrivena oštrkim, kratkim, žljezdastim dlačicama, visoka 20-30 cm. Listovi su tamnozeleni, prekriveni blijedobijelim pjegama koje nekad mogu izostati, hrapavo dlakavi, dugi 4-12 cm, široki 2-5 cm. Prizemni listovi su široki, jajasti i nalaze se na 5-10 cm dugim peteljkama, dok su gornji izduženi, manji i sjedeći, obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi su dvospolni, skupljeni u kratke ali guste cvatove na vrhu stabljike. Čaška je cjevasto zvonasta. Vjenčić je promjera oko 1-1,5 cm, režnjevi su okruglasti, u početku crvenkasti, kasnije poprime ljubičastu ili plavu boju. Na jednoj stabljici često nalazimo različito obojene cvjetove. Cvatu od ožujka do svibnja. Medonosna je biljka i pčele ju rado posjećuju. Plod je jajasti, tamnosmeđi do crni, sjajni oraščić dužine 3,5-4 mm.

Stanište

Rasprostranjena je u većem dijelu Europe. Može ju se naći u svijetlim listopadnim i mješovitim šumama, u grmlju, uz putove, na vlažnim i zasjenjenim mjestima gdje gusto prekriva svježe, pjeskovito ili slabo ilovasto tlo, od nizina do pretplaninskog pojasa.

Od hortikulturnih formi najpoznatiji su:

• ‘Alba‘ – cvjetovi su bijeli
• ‘Bowles’ Blue‘ – cvjetovi su manji, modri do ljubičastomodri
• ‘Cambridge Blue‘ – cvjetovi su rozi do svijetloplavi, mnogobrojni, listovi su bijelo išarani, srcoliki na osnovi, dugi do 30 cm
• ‘Sissinghurst White‘ – cvjetovi su svijetlorozi do bijeli, listovi su krupni, dugi do 25 cm, tamnozeleni i gusto prekriveni bijelim mrljama
• ‘White Wings‘ – cvjetovi su bijeli, u un utrašnjosti rozi, listovi su gusto bijelo išarani

Etimologija

Ime roda Pulmonaria potječe od latinske riječi pulmo (pluća),^[1] zbog listova koji zbog svijetlih mrlja podsjećaju na njih a i cvjetovi koji mijenjaju boju istovjetni su sa plućnim tkivom kojemu boja varira o prisustvu kisika u plućima. Biljka se uspješno koristi za liječenje dišnih bolesti. Ime vrste officinalis ukazuje na ljekovitost vrste. Na stranim jezicima nazivi su lungwort, common lungwort, Our Lady’s milk drops (eng.), Geflecktes Lungenkraut, Echtes Lungenkraut (njem.), pulmonaire officinale (fr.), polmonaria (tal.), navadni pljučnik (slo.).

Upotreba

Mladi listovi jestivi su sirovi ili kuhani, sadrže 10-30 mg% vitamina C i oko 10 mg% karotina.^[2]

Za izradu ljekovitog čaja službeno se sakupljaju potpuno razvijeni listovi kada je biljka u cvatu od ožujka do lipnja ili poslije cvatnje. Suše se na hladnom, sjenovitom i prozračnom mjestu u tankom sloju, trebaju sačuvati zelenu boju, inače pocrne i postanu pljesnivi. Sadrže do 15% anorganskih tvari, od čega 3-5% silicijeve kiseline, polisaharide, flavonoide, alantoin, 6-10% trijeslovina.^[3]Nekoć je biljka bila često korištena u narodnoj medicini, danas je pomalo pala u zaborav. Koristi se za liječenje dišnog sustava – kod katara dišnih putova, upale grla, kašlja s izbacivanjem sluzi, protiv promuklosti te kod upale pluća.

• 1 žlica suhih listova prelije se kipućom vodom, ostavi poklopljeno 15 min, procijedi i pije tokom dana u malim gutljajima.

Kalendar branja

Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu.

Galerija fotografija

Literatura

1. Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
2. Ljubiša Grlić, (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec
3. Danica Kuštrak, (2005.), Farmakognozija : fitofarmacija, Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga
4. W. George Schmid, (2002.), An encyclopedia of shade perennials, Portland: Timber Press
5. Radovan Domac, (1994.), Flora Hrvatske – Priručnik za određivanje bilja, Zagreb: Školska knjiga
6. Čedomil Šilić, (1987.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost
7. Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga