Planinski odoljen
Valeriana montana
Karakteristike
Planinski odoljen (Valeriana montana L.) je višegodišnja biljka iz porodice kozokrvnica (Caprifoliaceae). Stabljika je uspravna ili uzdižuća, cilindrična, zelena ili ljubičastosmeđa, visoka 20-60 cm visine. Listovi su nasuprotni, ovalni, zaobljeni, cjeloviti rubova, sjajni, dlakavi ili goli. Donji listovi imaju peteljke duge 5-10 cm, listovi na stabljici su sjedeći. Cvjetovi su dvospolni, mali, gusto skupljeni u široke gronjaste cvatove. Čaška je građena od 5 lapova, vjenčić je dug oko 0,5 cm, ima 5 bijelih ili svijetloružičastih režnjeva. Prašnika ima 3, bijeli su i strše van cvjetova. Cvate od svibnja do kolovoza. Plod je ovalan i gladak, velik 3-4 mm.
Stanište
Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi. Raste na polusvijetlim staništima, između stijena i kamenja, u grmlju, na svježim tlima bogatim kalcijem, od više gorskog do planinskog pojasa.
Etimologija
Naziv roda Valeriana potječe od latinske riječi valere (biti zdrav), zbog ljekovite upotrebe prave valerijane (Valeriana officinalis).[1] Ime vrste montana ukazuje na planinska staništa. Na stranim jezicima nazivi su dwarf valerian (eng.), Berg-Baldrian (njem.), valériane des montagnes (fr.), valeriana montana (tal), valeriana mayor (špa.), gorska špajka (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Sergej Forenbacher, (2001.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga