Pjegavi pačempres Chamaecyparis pisifera

Karakteristike

Pjegavi pačempres (Chamaecyparis pisifera (Siebold & Zucc.) Endl.) je zimzeleno stablo iz porodice čempresa (Cupressaceae). Naraste do 30 m visine tvoreći piramidalnu krošnju. Kora je crvenkastosmeđa, u početku glatka, kasnije se ljušti u uskim, uzdužnim ljuskama. Grane su horizontalne, vrhovi grana su malo povijeni. Listovi su ljuskasti, na naličju imaju jednu ili dvije bijele pruge. Češeri su veličine oko 6 mm, sadrže 10 ljusaka koje s vanjske strane imaju mali trnić u sredini, a s unutrašnje strane nalaze se po dvije sjemenke.

Stanište

Prirodno je rasprostranjen u srednjem i južnom Japanu gdje raste u brdskom i pretplaninskom području na vlažnim staništima. Uzgaja se kao ukrasna biljka, bilo kao soliter ili u grupama, a manje forme pogodne su za nagnute terene. Od kultivara možemo napomenuti: “Plumosa” je kupaste krošnje, visoka do 10 m, listovi su kratke i ušiljene iglice, do varijacija na njegovu formu postoji “Plumosa Argentea” koja se razlikuje od prethodne forme bijelim vrhovima iglica a “Plumosa Aurea” zlatnožutim iglicama, “Plumosa Compacta” naraste do 2 metra visine, “Squarrosa” naraste do 10 m, tvori guste grančice koje stvaraju srebrnastobijele listove na naličju, “Filifera” naraste do 5 m visine i tvori široko kupastu krošnju.

Etimologija

Naziv roda Chamaecyparis potječe od grčkih riječi chamai (patuljast, na tlu) i kuparissos (čempres). Na stranim jezicima nazivi su sawara cypress (eng.), Sawara-Scheinzypresse, Faden-Scheinzypresse, Erbsenfrüchtige Scheinzypresse (fr.), falso ciprés sawara, ciprés de Hondo, ciprés pisífero, ciprés de guisantes (špa.), cipreste-sawara (port.), graškasta pacipresa (slo.), pegavi hameciparis (sr.).

Galerija fotografija

Literatura

1. Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga, ISBN: 86-23-48000-7