Pjegavi pačempres Chamaecyparis pisifera

Carstvo:
Red:
Pinales
Porodica:
Vrsta:
Chamaecyparis pisifera
Sinonimi:
Chamaecyparis filifera Veitch ex Sénécl.

Karakteristike

Pjegavi pačempres (Chamaecyparis pisifera (Siebold & Zucc.) Endl.) je zimzeleno stablo iz porodice čempresa (Cupressaceae). Naraste do 30 m visine tvoreći piramidalnu krošnju. Kora je crvenkastosmeđa, u početku glatka, kasnije se ljušti u uskim, uzdužnim ljuskama. Grane su horizontalne, vrhovi grana su malo povijeni. Listovi su ljuskasti, na naličju imaju jednu ili dvije bijele pruge. Češeri su veličine oko 6 mm, sadrže 10 ljusaka koje s vanjske strane imaju mali trnić u sredini, a s unutrašnje strane nalaze se po dvije sjemenke.

Stanište

Prirodno je rasprostranjen u srednjem i južnom Japanu gdje raste u brdskom i pretplaninskom području na vlažnim staništima. Uzgaja se kao ukrasna biljka, bilo kao soliter ili u grupama, a manje forme pogodne su za nagnute terene. Od kultivara možemo napomenuti: ‘Plumosa‘ je kupaste krošnje, visoka do 10 m, listovi su kratke i ušiljene iglice, do varijacija na njegovu formu postoji ‘Plumosa Argentea‘ koja se razlikuje od prethodne forme bijelim vrhovima iglica a ‘Plumosa Aurea‘ zlatnožutim iglicama, ‘Plumosa Compacta‘ naraste do 2 metra visine, ‘Squarrosa‘ naraste do 10 m, tvori guste grančice koje stvaraju srebrnastobijele listove na naličju, ‘Filifera‘ naraste do 5 m visine i tvori široko kupastu krošnju.

Etimologija

Naziv roda Chamaecyparis potječe od grčkih riječi chamai (patuljast, na tlu) i kuparissos (čempres). Ime vrste pisifera potječe od latinskih riječi pisum (grašak) i ferre (nositi), zbog malih češera koji su nalik na grašak.[1] Na stranim jezicima nazivi su sawara cypress (eng.), Sawara-Scheinzypresse, Faden-Scheinzypresse, Erbsenfrüchtige Scheinzypresse (fr.), falso ciprés sawara, ciprés de Hondo, ciprés pisífero, ciprés de guisantes (špa.), cipreste-sawara (port.), graškasta pacipresa (slo.), pegavi hameciparis (sr.).

Galerija fotografija

Podijeli