Melija
Melia azedarach
Karakteristike
Melija ili očenašica (Melia azedarach L.) je listopadno stablo iz porodice melija (Meliaceae). Stablo u prosjeku naraste do 12 metara visine, krošnja je rijetka, široka, zaobljena. Korijenski sustav je plitak. Deblo je promjera do 75 cm, kora je smeđa i ispucala. Listovi su naizmjenični, dugi do 50 cm, složeni, nalaze se na dugim peteljkama, dvostruko su neparno perasti, sastavljeni od glatkih lisaka nazubljenih rubova. Liske su jajasto eliptične, duge 2-5 cm, nazubljenih rubova, na licu tamnozelene, naličje im je svijetlozeleno. Cvjetovi su dvospolni, mali, promjera do 2 cm, čine ih 5-6 slobodnih svijetloljubičastih latica, skupljeni su u rahle, do 30 cm duge metličaste cvatove. Cvatu u svibnju i lipnju, ugodnog su mirisa. Plodovi su okrugle blijedosmeđe koštunice promjera 1-2 cm, sadrže 3-6 malih, crnih sjemenki. Dozrijevaju početkom jeseni i ostaju na stablu preko zime. Rado ih jedu ptičice koje tako razmnožavaju sjeme.
Stanište
Porijeklom su iz područja južne i istočne Azije (u Himalajima raste na visini 600-900 m nadmorske visine) i Oceanije (Australija, Malezija). U Sjevernoj Americi smatra se invazivnom vrstom. Razmnožava se sjemenom koje lako klija. Nije izbirljiva u pogledu zemljišta, otporna je na sušu i na hladne temperature do -15 °C, ali je na mraz osjetljiva. Odgovara joj potpuno sunčano mjesto zaštićeno od naleta vjetrova. Brzo raste, živi u prosjeku oko 20 godina.
Etimologija
Latinski naziv roda Melia potječe od istoimene riječi melia (jasen), zbog sličnosti listova[1] a koristio ga je Teofrast (371. pr. Kr. – 287. pr. Kr.) za crni jasen (Fraxinus ornus). Narodno ime očenašica dano je zbog sjemenki koje su se koristile za izradu krunica. ugodnog mirisa. Na stranim jezicima nazivi su white cedar, chinaberry tree, bead-tree, Cape lilac, syringa berrytree, Persian lilac, Indian lilac (eng.), Zedrachbaum, Persischer Flieder, Chinesischer Holunder, Paternosterbaum (njem.), lilas de Perse (fr.), albero dei rosari, albero dei paternostri (tal.), cinamomo, agriaz, lila, paraíso sombrilla (špa.), cinamomo, amargoseira (port.), indijska lipovka, indijska melija (slo.).
Rod melika (Melia) sadrži oko 50 opisanih vrsta to tek je nekoliko njih prihvaćeno. Opisao ga je Carl Linnaeus 1753. godine u djelu Species Plantarum.
Upotreba
Plodovi su otrovni.
Drvo je srednje gustoće, fino i trajno, dobro se polira. Koristi se za izradu namještaja, puhaćih instrumenata ili služi za ogrjev. Ekstrakti napravljeni od listova i cvjetova mogu se koristiti kao prirodni pesticidi.[2]
Galerija fotografija
Literatura
- Vojin Gligić, (1953.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
- Ellen Powell, (2007.), Common native trees of Virginia: tree identification guide, Virginia: Virginia Department of Forestry
- Emilija Vukićević, (1987.), Dekorativna dendrologija, Beograd: Naučna knjiga