Mala kruščica Pyrola minor

Mala kruščica

Taksonomija

Plantae
carstvo
Carstvo:
Plantae
Red:
Ericales
Porodica:
Ericaceae
Rod:
Pyrola
Vrsta:
Pyrola minor
Sinonimi:
Braxilia parvifolia Raf., Erxlebenia rosea Opiz
Narodna imena:
mala zelenika, ružičasta kruščica, vrišt
Dimenzije:
10-20 cm visine
Cvatnja:
i ii iii iv v vi vii viii ix x xi xii
Upotreba:
mladi listovi, plodovi
Značajke:
jestiva
Kalendar branja
Kategorija
Biljke
Oznake
ericaceae, mala kruščica, pyrola
Traži pojam
mala kruščica
Srodne vrste
Okruglolisna kruščica
Okruglolisna kruščica Pyrola rotundifolia
Print

Karakteristike

Mala kruščica ili mala zelenika (Pyrola minor L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice vrijesova (Ericaceae). Stabljika je uspravna, jednostavna, gola i oštro bridasta, kopljastih ljusaka, visoka 10-20 cm. Listovi su zimzeleni, skupljeni u prizemnoj rozeti, široko su eliptični ili okruglasti, dugi do 6 cm, široki do 3,5 cm, nazubljenih rubova, kožasti i malo sjajni, na licu tamnozeleni, naličje je svjetlije, nalaze se na dugoj peteljci. Cvjetovi su dvospolni, pravilni, okruglasti, promjera oko 0,5 cm, vise na kratkoj peteljci, skupljeni su po 4-16 u rahle vršne, grozdaste cvatove dužine 4-8 cm na gornjem dijelu stabljike. Čaška ima 5 zubaca, vjenčić je građen od 5 bijelih ili svijetloružičastih listića. Prašnika ima 10. Cvatu u lipnju i srpnju. Plod je viseća kapsula koja sadrži brojne sitne sjemenke u pet odjeljaka.

Stanište

Rasprostranjena je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Raste pojedinačno ili u manjim skupinama na svježim i vlažnim tlima kisele reakcije, u listopadnim i crnogoričnim šumama, od gorskog do pretplaninskog pojasa.

Etimologija

Naziv roda Pyrola potječe od latinske riječi pyrus (kruška) zbog oblika listova. Ime vrste minor znači manji.[1] Na stranim jezicima nazivi su snowline wintergreen, lesser wintergreen, common wintergreen (eng.), Kleines Wintergrün (njem.), petite pirole (fr.), piroletta minore (tal.), peralito menor (špa.), drobnocvetna zelenka (slo.).

Upotreba

Jestivi su listovi i plodovi, aromatična su okusa.[2]

Galerija fotografija

Literatura

  1. , (.), Etimološki botanički rečnik, Sarajevo: "Veselin Masleša"
  2. , (.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, Zagreb: August Cesarec, ISBN: 86-393-0172-7
  3. , (.), Šumske zeljaste biljke, Sarajevo: Svjetlost, ISBN: 86-01-00638-8
  4. , (.), Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb: Školska knjiga, ISBN: 953-0-60545-5

Autorska prava fotografija

  1. By Jerzy Opioła (Own work) [GFDL or CC BY-SA 4.0-3.0-2.5-2.0-1.0], via Wikimedia Commons
  2. By BerndH (Own work) [GFDL or CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons
  3. Christian Fischer [CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons
  4. By Jan Stubenitzky (Biodehio) (Own work) [CC BY-SA 3.0 or GFDL], via Wikimedia Commons
  5. By Bartosz Cuber (Own work) [CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons
  6. By Bartosz Cuber (Own work) [CC BY-SA 3.0], via Wikimedia Commons

Podijeli