Lan
Linum usitatissimum
Karakteristike
Lan (Linum usitatissimum L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice lanovica (Linaceae). Stabljika je uspravna, glatka, u gornjem dijelu razgranata, naraste do 80 cm visine. Korijen je vretenast, razgranat no slabo razvijen. Listovi su naizmjenični, uski i izduženi, ušiljenog vrha, gusto su smješteni na stabljici. Skromnih je, malih ali izrazito oku ugodnih, plavih cvjetića koji su dvospolni, pravilni, pojedinačni te okrenuti prema gore. Ocvijeće im je dvostruko, čine ga čaška i vjenčić. Čaška je građena od pet lapova ušiljenog vrha i s izraženom središnjom žilom. Vjenčić čine pet blijedoplavih latica koje su naopako jajasate, podrezanog ili malo narovašenog ruba. Plodnica je nadrasla i nosi mnogo sjemenih zametaka. Prašnika je pet. Cvatu 8-10 dana u razdoblju od lipnja do kolovoza. Posjećuju ih pčele koje sakupljaju nektar i malo peluda. Plodovi su peteropregradni tobolci koji dozrijevaju krajem ljeta i daju nekoliko plosnatih sjemenki obično smeđe boje, premda ima i varijeteta lana s crnim i žutim sjemenkama.
Lan je jedna od najstarijih poznatih uzgajanih biljaka. Naši preci su ga uzgajali radi dobivanja tekstilnog vlakna.
Etimologija
Naziv roda Linum potječe od grčke riječi linon. Ime vrste usitatissimum znači od najveće potrebe,[1] vjerojatno zbog velikog značaja biljke. Na stranim jezicima nazivi su common flax, linseed (eng.), Gemeiner Lein, Saat-Lein, Flachs (njem.), lin (fr.), lino comune (tal.), linom, linaza (špa.), linho (port.), navadni lan (slo.).
Uzgoj
Lan uzgojen iz sjemena vrlo lako nikne. Biljci odgovara sunčano mjesto i dobro drenirano tlo. Sijemo ga u pripremljenu zemlju u proljeće. Potrebno ga je gusto sijat da raste kao šumica. Okolni korov biljaka plijevimo, zbog toga što je lan mlitav i slabo se nametne.Veći problem je kasnije brati posušene glavice i čistiti sjeme, tim više što ne dozrijeva svaka biljka u isto vrijeme.
Upotreba
Sjemenke su zdrav a neprimjetan dodatak pahuljicama i salatama. Za punu nutritivnu iskoristivost potrebno ih je samljeti. Često se koriste uz sezam u mješavini za kruh.
Sjemenke sadrže 40% masnog ulja (primarno linolensku, linolnu i oleinsku kiselinu, u manjem udjelu stearinsku i palmitinsku kiselinu), 20-27%, bjelančevine, 3-10% sluzi, fitosterole, vitamine i mineralne tvari. Zbog visokog sadržaja sluzi pozitivno djeluju na smirivanje upale želučane sluznice čime se ublažavaju grčevi, koriste se kod upale ždrijela i usne šupljine, kao blago sredstvo za zaustavljanje proljeva i čišćenje crijeva.[2] Prijet upotrebe potrebno ih je namočiti u vodi da ispuste sluz.
Laneno ulje dobiveno hladnim prešanjem koristi se kao kvalitetan dodatak jelima. Izražene je žute boje i pomalo neugodnog okusa te ga je dobro miješati s drugim namirnicama koje će mu okus zasjeniti.